Smanjenje rizika od katastrofa
Smanjenje rizika od katastrofa je stvar izbora
Smanjenje rizika od katastrofa je koncept i stručno provođenje smanjenje rizika od katastrofa kroz sustavne napore analize i smanjenje uzročnih čimbenika katastrofa. Smanjenje izloženosti prijetnjama, smanjenje ranjivosti ljudi i imovine, mudro upravljanje zemljištem i okolišem, poboljšanje pripravnosti i rano upozoravanje na štetne događaje predstavljaju primjere smanjenja rizika od katastrofa.
Smanjenje rizika od katastrofa “svačiji je posao”
Smanjenje rizika od katastrofa obuhvaća discipline poput upravljanja tijekom, ublažavanja posljedica i pripravnosti na katastrofe, ali SROK je također dio održivog razvoja. Da bi razvojne aktivnosti bile održive, moraju također smanjiti rizik od katastrofa. S druge strane, neodržive razvojne politike povećat će rizik odnosno štete i gubitke uslijed katastrofa. Dakle, SROK uključuje sve dijelove društva, svaki dio vlasti i svaki dio profesionalnog i privatnog sektora.
Ne postoje “prirodne” katastrofe
Prirodne prijetnje često prerastaju u katastrofe. Posljedice katastrofa ovise o utjecaju prijetnji na ljude, zajednicu i okoliš. Razina posljedica, pak, ovisi o našim izborima. Ti se izbori odnose na način na koji obrađujemo zemlju, gdje i kako gradimo naše domove, kakvu politiku provodimo, kako upravljamo našim novcem, pa čak i što učimo u školi. Svaka odluka koju donesemo, svaka aktivnost koju poduzmemo čini nas ili ranjivijima ili otpornijima na katastrofe.
Što je Smanjenje rizika od katastrofa u praksi?
Katastrofe se mogu pojaviti u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu iz bilo kojeg razloga, upravo zbog toga aktivnosti i mjere koje poduzimamo kako bi smanjili rizik od katastrofa također su raznolike.
Aktivnosti i mjere SROK‐a možemo podijeliti na strukturne i nestrukturne.
Sve fizičke konstrukcije namijenjene smanjenju ili izbjegavanju mogućih utjecaja prijetnji, ili primjena inženjerskih tehnika kako bi se dobile izdržljive zgrade ili sustavi otporni na prijetnje.
- izgradnja brana, retencija, nasipa,…
- uzgoj otpornih poljoprivrednih kultura
- provođenje građevinskih propisa
- smanjenje nepropusnih (asfaltiranih) površina u gradovima
- povećanje zelenih površina u gradovima
- navodnjavanje
- zaštita od tuče i dr.
Sve mjere koje ne podrazumijevaju fizičku izgradnju, a koje koriste znanje, praksu ili dogovor na temu smanjenja rizika i utjecaja.
- podizanje svijesti
- izrada procjene rizika
- promjene u ponašanju (reciklaža, iskorištavanje zemljišta,…)
- mudro prostorno planiranje, odnosno održivo korištenje prostora
- obiteljske vježbe, planovi, sigurna mjesta
- sustavi ranog upozoravanja
- transfer rizika (osiguranja)
- školski kurikulumi i dr.
Prvi korak
SROK uvijek započinje izradom procjene rizika. Bilo da je to jednostavan (poput što ujutro obući i odjenuti kako bi se ugodno osjećali) ili složen postupak, bez razumijevanja uzročnih čimbenika ne možemo krenuti naprijed. Na prijetnje, odnosno na katastrofe, utječe mnogo faktora poput ranjivosti i izloženosti zajednice. Drugim riječima politike koje provodimo, mjesta gdje boravimo, demografske karakteristike i ekonomska moć te mnogi drugi faktori utječu na rizik od katastrofa. Sve su to faktori promjenjivi kroz vrijeme, a prije negoli donesemo smisleni i održivi plan djelovanja, moramo ih razumjeti, moramo razumjeti njihovu složenu međuovisnost, a upravo to je svrha procjene rizika.
Smanjenje rizika od katastrofa je koncept i stručno provođenje smanjenje rizika od katastrofa kroz sustavne napore analize i smanjenje uzročnih čimbenika katastrofa. Smanjenje izloženosti prijetnjama, smanjenje ranjivosti ljudi i imovine, mudro upravljanje zemljištem i okolišem, poboljšanje pripravnosti i rano upozoravanje na štetne događaje predstavljaju primjere smanjenja rizika od katastrofa.
Smanjenje rizika od katastrofa “svačiji je posao”
Smanjenje rizika od katastrofa obuhvaća discipline poput upravljanja tijekom, ublažavanja posljedica i pripravnosti na katastrofe, ali SROK je također dio održivog razvoja. Da bi razvojne aktivnosti bile održive, moraju također smanjiti rizik od katastrofa. S druge strane, neodržive razvojne politike povećat će rizik odnosno štete i gubitke uslijed katastrofa. Dakle, SROK uključuje sve dijelove društva, svaki dio vlasti i svaki dio profesionalnog i privatnog sektora.
Ne postoje “prirodne” katastrofe
Prirodne prijetnje često prerastaju u katastrofe. Posljedice katastrofa ovise o utjecaju prijetnji na ljude, zajednicu i okoliš. Razina posljedica, pak, ovisi o našim izborima. Ti se izbori odnose na način na koji obrađujemo zemlju, gdje i kako gradimo naše domove, kakvu politiku provodimo, kako upravljamo našim novcem, pa čak i što učimo u školi. Svaka odluka koju donesemo, svaka aktivnost koju poduzmemo čini nas ili ranjivijima ili otpornijima na katastrofe.
Što je Smanjenje rizika od katastrofa u praksi?
Katastrofe se mogu pojaviti u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu iz bilo kojeg razloga, upravo zbog toga aktivnosti i mjere koje poduzimamo kako bi smanjili rizik od katastrofa također su raznolike.
Aktivnosti i mjere SROK‐a možemo podijeliti na strukturne i nestrukturne.
Sve fizičke konstrukcije namijenjene smanjenju ili izbjegavanju mogućih utjecaja prijetnji, ili primjena inženjerskih tehnika kako bi se dobile izdržljive zgrade ili sustavi otporni na prijetnje.
- izgradnja brana, retencija, nasipa,…
- uzgoj otpornih poljoprivrednih kultura
- provođenje građevinskih propisa
- smanjenje nepropusnih (asfaltiranih) površina u gradovima
- povećanje zelenih površina u gradovima
- navodnjavanje
- zaštita od tuče i dr.
Sve mjere koje ne podrazumijevaju fizičku izgradnju, a koje koriste znanje, praksu ili dogovor na temu smanjenja rizika i utjecaja.
- podizanje svijesti
- izrada procjene rizika
- promjene u ponašanju (reciklaža, iskorištavanje zemljišta,…)
- mudro prostorno planiranje, odnosno održivo korištenje prostora
- obiteljske vježbe, planovi, sigurna mjesta
- sustavi ranog upozoravanja
- transfer rizika (osiguranja)
- školski kurikulumi i dr.
Prvi korak
SROK uvijek započinje izradom procjene rizika. Bilo da je to jednostavan (poput što ujutro obući i odjenuti kako bi se ugodno osjećali) ili složen postupak, bez razumijevanja uzročnih čimbenika ne možemo krenuti naprijed. Na prijetnje, odnosno na katastrofe, utječe mnogo faktora poput ranjivosti i izloženosti zajednice. Drugim riječima politike koje provodimo, mjesta gdje boravimo, demografske karakteristike i ekonomska moć te mnogi drugi faktori utječu na rizik od katastrofa. Sve su to faktori promjenjivi kroz vrijeme, a prije negoli donesemo smisleni i održivi plan djelovanja, moramo ih razumjeti, moramo razumjeti njihovu složenu međuovisnost, a upravo to je svrha procjene rizika.