U Krapini održan okrugli stol „Klimatske promjene–izazovi za civilnu zaštitu“

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Foto: MUP

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, Služba civilne zaštite Krapina organizirala je okrugli stol na temu „Klimatske promjene-izazovi za civilnu zaštitu.
Okrugli stol održan je u Krapini, 24. veljače, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina. Na okruglom stolu sudjelovali su: načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije, ujedno i zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek, gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović te gradonačelnici i načelnici gradova i općina, odnosno njihovi predstavnici s područja Krapinsko-zagorske županije članice i članovi Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije, predstavnici Šumarija Krapina, Zlatar i Donja Stubica, učenici „Eko grupe“ Srednje škole Krapina, brojni drugi uzvanici te predstavnici lokalnih medija.
Izlagači na okruglom stolu bili su:
1.    mr.sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ, Zagreb: Klimatološke informacije kao potpora sustavu civilne zaštite
2.    mr. Krešimir Žagar, dipl.ing., direktor Sektora za šumarstvo, Direkcija Hrvatskih Šuma d.o.o., Zagreb: Hrvatsko šumarstvo u svjetlu klimatskih promjena
3.    Tomislav Suton, mag.ing.aedif., zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu, Hrvatske vode d.o.o., Zagreb: Obrana od poplava – promjena intenziteta i učestalosti oborine na slivu rijeke Save
4.    Ivan Usmiani, stručni suradnik u Odjelu za pripremu i djelovanje u kriznim situacijama, HCK – nacionalno društvo, Zagreb: Klimatske promjene i pokret Crvenog križa
 
Zaključci okruglog stola na temu „Klimatske promjene-izazovi za civilnu zaštitu“: 
 
Rizici kojima je izloženo područje Krapinsko-zagorske županije su, prije svega, poplave i potresi. Uz procjene povećanja srednjih količina oborine, posebno zimi, te istraživanja koja upućuju na veću učestalost i jačinu ekstremnih oborinskih događaja, u budućnosti možemo očekivati sve veće zahtjeve prema sustavu civilne zaštite za obranom od poplava.
Područje Krapinsko-zagorske županije također je ugroženo pojavom tuče i olujnog nevremena i uz procjene povećanja ekstremnih oborinskih događaja, u budućnosti se ovaj rizik može pojačati.
Postoje rizici i od drugih prirodnih nepogoda: suše, ekstremne temperature, požara, a stručnjaci navode da uz procjenu povećanja temperature, a ljeti i uz procjenu smanjenja količina oborine, ovi rizici će se u budućnosti povećati, a iz toga proizlazi i potreba za većom spremnosti sustava civilne zaštite, posebno operativnih snaga vatrogastva.
Procjenjuje se da će klimatske promjene povećati i rizike od bolesti bilja, životinja, epidemije i pandemije. Stoga je potrebno integrirati u obrazovni sustav, od najranijih dana, teme globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena i odgovornog društvenog ponašanja radi pobuđivanja osjetljivosti stanovništva na temeljna egzistencijalna pitanja, obzirom da će se u narednih 30-ak godina udvostručiti broj ljudi koji će biti pogođeni posljedicama klimatskih promjena (spominju se brojke preko 200 milijuna ljudi). Klimatske promjene su dakle izazovi za civilnu zaštitu, što znači da sustav civilne zaštite ne smije biti statičan, već se on mora mijenjati i prilagođavati kako bi mogao odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanrednim situacijama te kriznim stanjima u svim uvjetima.

Ima nekoliko poveznica civilne zaštite i DHMZ-a, jedna je suradnja našeg sinoptičara u situacijama i davanju vremenske prognoze i davanja posebnih vremenskih prognoza kada se događaju nekakve nepovoljne vremenske prilike za stanovništvo i civilnu zaštitu. Druga uloga DHMZ-a i samih klimatologa je u pripremi nekih podloga koje civilna zaštita koristi pri planiranju kao što je dokument procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj“ – istaknula je Melita Perčec Tadić te dodala kako za Krapinsko- zagorsku županiju možemo reći da je, iz same procjene rizika, ugrožena požarima i poplavama ali i isto tako jedna je od područja u Hrvatskoj u kojoj je naviše ugroženosti olujama i tučom.
 
Na okruglom stolu sudjelovao je i zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije i načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek koji je istaknuo kako oni kao operativne snage civilne zaštite zajedno sa 112 i ostalim operativnim službama surađuju na svim područjima. „Mi surađujemo izvrsno na svim područjima i to se je zadnje pokazalo nažalost kod potencijalne prijetnje korona virusa, imali smo stožer i stvarno sve službe međusobno su bile koordinirane. A što se tiče današnje teme okruglog stola, upravo su ovakve teme bitne na području čitave RH, globalno i šire jer same klimatske promjene su ono što se osjeća na svim područjima pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji i sve te klimatske promjene i nas obuhvaćaju“ - rekao je Ferek Jambrek. Uz procjenu povećanja temperatura, a ljeti i uz procjenu smanjenja količina oborina, ovi rizici će se u budućnosti povećati, a iz toga proizlazi i potreba za većom spremnosti sustava civilne zaštite, posebno operativnih snaga vatrogastva.
 
Josip Cigula, voditelj službe civilne zaštite Krapina rekao je kako je cilj jačati sustav civilne zaštite kako bi mogli odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem. „Prioritetno za naše područje Krapinsko-zagorske županije je to što je naše područje ugroženo prije svega poplavama i potresima, zatim tu su i veliki rizici od tuče, oluja, suša, visokih temperatura, požara. Sve to dovodi do toga da treba jačati sustav civilne zaštite, to znači da sustav ne smije biti statičan te se on mora prilagođavati kako bi mogao odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem“– istaknuo je Cigula.
 
Organizaciju okruglog stola pohvalio je i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović i ukazao na učestale probleme koji su uzrokovani upravo navedenim klimatskim promjenama.