U organizaciji Službe civilne zaštite Karlovac održan okrugli stol na temu: “ Vremenski ekstremi, pripravnost i izazovi za civilnu zaštitu”
Foto:MUP
Samo u posljednjih nekoliko godina iskusili smo niz vremenskih ekstrema - poput “polarnog vrtloga” ili “zvijeri s istoka” koji su tijekom 2017. i 2018. godine donijeli hladne arktičke vjetrove u Europu. 2017. godine jugoistok Europe pogodio je “Luciferov toplotni val” te izazvao razdoblje suše i doprinio širenju požara. Uslijed sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta u našim lokalnim zajednicama možemo očekivati još više neuobičajenih vremenskih (ne)prilika što je bio razlog za okupljanje stručno-znanstvene zajednice, predstavnika lokalnih samouprava i operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Svatko u svom području ove ekstreme bilježi, analizira te uspoređuje naša iskustva sa zemljama u okruženju. Osim niza praktičnih primjera i mjera koje se poduzimaju, poljoprivrednici su mogli čuti da karlovačko područje bilježi porast učestalosti mrazova, ali i da mogu pratiti vjerojatnost pojave grada (tuče) zahvaljujući meteo podacima DHMZ-a i mogućnosti praćenja radarskih slika na:
https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_mjerenja¶m=radari.
U Hrvatskim vodama trenutno analiziraju nekoliko gorućih pitanja koja postavljaju građani: utjecaj HE Lešće na vodotoke naših rijeka, razloge prošlogodišnjeg zamućenja rijeke Mrežnice te razloge povećanja dotoka u slivove svih rijeka. Predstavnici lokalnih samouprava dobili su odgovore i na niz pitanja koja se tiču mjera zaštite od poplava, utjecaja sječe šuma ali i na postojeće predrasude o utjecaju vađenja šljunka iz rijeka ili razlozima pojačane snage vjetrova.
Iz savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede nazočni su upućeni u mjere ruralnog razvoja koje su u tijeku i financiraju se iz fondova Europske unije poput mjere 5 – obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti.
Naravno, nije se mogla zaobići tema koronavirusa (2019 n-CoV) o kojem je jasno rečeno da je samo jedna od mutacija te da nema razloga za pražnjenje polica trgovina, hodanja zdravih osoba s maskama na licu ili „preventivnog“ traženja liječničkog pregleda. Vrijede uobičajene mjere prevencije i higijene. Upravo je cilj ovog okupljanja stručnjaka bio da se građani pravovremeno obavijeste i informiraju, da se poduzimaju preventivne mjere i mjere praćenja pojava te reagiranja kad postoje opravdani razlozi što je i osnovna zadaća stožera civilne zaštite na svim razinama.
Okrugli stol okupio je stručnjake:
Zrinko Bahorić, magistar fizike-geofizike, smjer meteorologija, PMF-a Zagreb, Zoran Pavlović, predstavnik Hrvatskih voda za mali sliv Kupa, Josip Ribar, načelnik Županijskog stožera civilne zaštite, Nikola Gržan, savjetnik iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, te ravnateljica ZZJZ Karlovačke županije, dr. Jelica Magdić. Okrugli stol je moderirala mr.sc. Tatjana Čumpek iz Službe civilne zaštite Karlovac.
Samo u posljednjih nekoliko godina iskusili smo niz vremenskih ekstrema - poput “polarnog vrtloga” ili “zvijeri s istoka” koji su tijekom 2017. i 2018. godine donijeli hladne arktičke vjetrove u Europu. 2017. godine jugoistok Europe pogodio je “Luciferov toplotni val” te izazvao razdoblje suše i doprinio širenju požara. Uslijed sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta u našim lokalnim zajednicama možemo očekivati još više neuobičajenih vremenskih (ne)prilika što je bio razlog za okupljanje stručno-znanstvene zajednice, predstavnika lokalnih samouprava i operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Svatko u svom području ove ekstreme bilježi, analizira te uspoređuje naša iskustva sa zemljama u okruženju. Osim niza praktičnih primjera i mjera koje se poduzimaju, poljoprivrednici su mogli čuti da karlovačko područje bilježi porast učestalosti mrazova, ali i da mogu pratiti vjerojatnost pojave grada (tuče) zahvaljujući meteo podacima DHMZ-a i mogućnosti praćenja radarskih slika na:
https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_mjerenja¶m=radari.
U Hrvatskim vodama trenutno analiziraju nekoliko gorućih pitanja koja postavljaju građani: utjecaj HE Lešće na vodotoke naših rijeka, razloge prošlogodišnjeg zamućenja rijeke Mrežnice te razloge povećanja dotoka u slivove svih rijeka. Predstavnici lokalnih samouprava dobili su odgovore i na niz pitanja koja se tiču mjera zaštite od poplava, utjecaja sječe šuma ali i na postojeće predrasude o utjecaju vađenja šljunka iz rijeka ili razlozima pojačane snage vjetrova.
Iz savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede nazočni su upućeni u mjere ruralnog razvoja koje su u tijeku i financiraju se iz fondova Europske unije poput mjere 5 – obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti.
Naravno, nije se mogla zaobići tema koronavirusa (2019 n-CoV) o kojem je jasno rečeno da je samo jedna od mutacija te da nema razloga za pražnjenje polica trgovina, hodanja zdravih osoba s maskama na licu ili „preventivnog“ traženja liječničkog pregleda. Vrijede uobičajene mjere prevencije i higijene. Upravo je cilj ovog okupljanja stručnjaka bio da se građani pravovremeno obavijeste i informiraju, da se poduzimaju preventivne mjere i mjere praćenja pojava te reagiranja kad postoje opravdani razlozi što je i osnovna zadaća stožera civilne zaštite na svim razinama.
Okrugli stol okupio je stručnjake:
Zrinko Bahorić, magistar fizike-geofizike, smjer meteorologija, PMF-a Zagreb, Zoran Pavlović, predstavnik Hrvatskih voda za mali sliv Kupa, Josip Ribar, načelnik Županijskog stožera civilne zaštite, Nikola Gržan, savjetnik iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, te ravnateljica ZZJZ Karlovačke županije, dr. Jelica Magdić. Okrugli stol je moderirala mr.sc. Tatjana Čumpek iz Službe civilne zaštite Karlovac.