Ravnatelj dr.sc. Trut na sastanku glavnih direktora za civilnu zaštitu Europske unije

U okviru španjolskog predsjedanja Vijećem EU, u Valenciji je 17. i 18. listopada 2023. održan 51. sastanak glavnih direktora za civilnu zaštitu Europske unije, zemalja Europskog gospodarskog prostora i zemalja kandidatkinja

Foto: MUP

U organizaciji Europske komisije i španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije te španjolske Glavne uprave za civilnu zaštitu i izvanredne situacije u Valenciji je 17. i 18. listopada 2023. održan 51. sastanak glavnih direktora za civilnu zaštitu Europske unije, zemalja Europskog gospodarskog prostora i zemalja kandidatkinja i 4. zajednička sjednica generalnih direktora za civilnu zaštitu Unije za Mediteran.

Fokus španjolskog predsjedanja u području upravljanja krizama stavljen je na daljnje jačanje otpornosti i spremnosti EU na katastrofe, s ciljem zajedničkog djelovanja i podizanja razine otpornosti društva. Razgovaralo se o nacionalnim prioritetima ulaganja u jačanje sustava civilne zaštite i upravljanja krizama te su predočena iskustva zemalja u borbi protiv ekstremnih vremenskih pojava, s naglaskom na izazove prekograničnih kriza.

Govoreći o naučenim lekcijama u segmentu upravljanja krizama iz recentnih događaja, ravnatelj Trut naglasio je kako Vlada RH ulaže znatne napore u mijenjanju paradigme upravljanja krizama kako bi bili još spremniji na potencijalne katastrofe. Prvi korak je donošenje nekoliko ključnih strateških i planskih dokumenta, počevši od Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., koju je Vlada RH donijela prije godinu dana, a koja po prvi put definira prioritetna ulaganja na području upravljanja rizicima, što podrazumijeva sve faze upravljanja rizicima od katastrofa, od prevencije, pripravnosti do odgovora na katastrofe.
 
„Uz Strategiju, Vlada je donijela i Državni plan djelovanja civilne zaštite u čijem provođenju su uključeni svi upravljački dijelovi sustava, operativne snage i logistički kapaciteti te svi sudionici na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vlasti, kako bi se dodatno podigla otpornost i sigurnost društva“, izjavio je ravnatelj te dodao kako se očekuje i donošenje nove Procjene rizika od katastrofa za RH, koja će redefinirati kategorije rizika koji su u većoj ili manjoj mjeri od značaja za RH, kako bi se kvalitetnim i pravovremenim odlukama, preventivnim aktivnostima i odgovorom na prijetnje otklonile ili smanjile njihove posljedice, kao i Strategije razvoja sustava civilne zaštite, koja će u sljedećih 10 godina definirati način i prioritete daljnjeg razvoja sustava te jačanje sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini.
 
Što se tiče međunarodne suradnje, Hrvatska se u području civilne zaštite pozicionirala te je, kao takva, prepoznatljiva i u segmentu pružanja pomoći kroz resEU kapacitete Mehanizma unije za civilnu zaštitu.
 
„Hrvatska je primjerice u okviru rescEU ove godine tri puta slala pomoć u Grčku. Također je odgovorila na poplave u Sloveniji, stavivši svoje kapacitete na višetjedno raspolaganje.“ – naglasio je ravnatelj te ujedno upoznao nazočne o održanoj Međunarodnoj donatorskoj konferenciji o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, u organizaciji Vlade RH i Ukrajine, kao još jedan pozitivan primjer zajedničkih napora međunarodne zajednice, koordinacije svih svjetskih relevantnih institucija u području razminiranja, spoja politike i struke koji su izrazili svoju solidarnost i spremnost pomoći Ukrajini u rješavanju njihovog problema s minskom kontaminacijom.

Pri tom je istakao da je Hrvatska, zbog svog iskustva kontaminacije minama, razvila prepoznatljiv sustav protuminskog djelovanja te je spremna pružiti pomoć u vidu transfera znanja, iskustava, edukacija, uspostavi sustava za testiranje i certificiranje opreme koja se koristi na poslovima humanitarnog razminiranja, ali i u ljudstvu i modernim tehnologijama za rješavanje minskog problema Ukrajine.

Na sastanku se raspravljalo i o održivosti svih rescEU kapaciteta u okviru Mehanizma unije za civilnu zaštitu, u čemu i Hrvatska daje svoj veliki doprinos, kroz projekte vrijednosti cca 105 milijuna eura, koji se odnose na daljinski upravljane sustave za KBRN dekontaminaciju, razvoj i održavanje KBRN zaliha, razvoj zaliha medicinske zaštitne opreme za borbu protiv prekograničnih prijetnji zdravlju te nabavu i održavanje kapaciteta za zbrinjavanje ljudi.

„To su projekti s kojima će se znatno podići nacionalna sposobnost, ali i jačati otpornost EU na prirodne i tehničko – tehnološke katastrofe jer će nabavljeni kapaciteti biti na raspolaganju EU za potrebe pružanja međunarodne pomoći.“ - rekao je ravnatelj te posebno istaknuo prednosti daljinski upravljanih sustava za KBRN dekontaminaciju, čime će Hrvatska, s ukupno šest velikih i tri manja robota, biti jedina europska zemlja koja će imati te sposobnosti.

Na kraju sastanka belgijska delegacija je predstavila svoj radni program za predsjedanje Vijećem Europske Unije u narednih 6 mjeseci te najavila 52. sastanak generalnih direktora na proljeće iduće godine.

 

Stranica