Svjetski hidrometeorološki dan 2025.

Tema Svjetskog meteorološkog dana ove godine je Zajedno smanjujemo nerazmjer u financiranju sustava ranog upozorenja

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka u spomen na osnivanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO) 23. ožujka 1950. godine. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) međuvladina je organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Hrvatska, odnosno Državni hidrometeorološki zavod, članica je Svjetske meteorološke organizacije od 1992. godine.

2024. bila najtoplija zabilježena godina

Svjetska meteorološka organizacija nedavno je potvrdila kako je prošla godina bila najtoplija otkad se provode mjerenja temperature zraka, dakle od 1850. godine, ali i prva godina u kojoj je prosječna temperatura premašila prag povećanja od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu (od 1850. do 1900.). Posljedica zagrijavanja su sve češće ekstremne vremenske prilike: tropski cikloni, velike količine padalina, jake oluje, poplave, klizišta, požari. Gusto naseljena područja uz obalu izložena su poplavama i velikim valovima zbog porasta razine mora i sve češćih i razornijih oluja.

Ujedinjeni narodi pokrenuli su 2022. godine inicijativu Rana upozorenja za sve. Cilj joj je, u razdoblju od pet godina, osigurati da se sustavi ranog upozoravanja uvedu u svim zemljama svijeta i tako spriječe, ili barem smanje, posljedice razornih meteoroloških pojava.

Prognostički sustavi i sustavi ranog upozorenja omogućuju pravovremenu reakciju na ekstremne vremenske događaje i smanjuju njihove negativne posljedice na ljude, gospodarstvo i okoliš. Svaka pravovremena informacija može značiti spašen život, smanjenu štetu ili očuvanu žetvu.

Razvoj i održavanje sustava ranog upozoravanja ključni su za prilagodbu klimatskim promjenama. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, tijela državne uprave i znanstvene institucije u čijoj je nadležnosti upravljanje rizicima od katastrofa odgovorni su za praćenje vremenskih obrazaca, razine mora, pojave klizišta, poplava, suša i drugih pokazatelja kako bi se pružila pravovremena upozorenja javnosti.

Sustavi poput Sustava ranog upozoravanja i upravljanja krizama (SRUUK) doprinosit će brzom i vjerodostojnom prijenosu podataka od nadležnih institucija do krajnjih korisnika o nadolazećim prijetnjama.

Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH izrađuje i sveobuhvatne planove pripravnosti i odgovora na katastrofe, poput Državnog plana djelovanja civilne zaštite koji u obzir uzima i specifične izazove koje donose klimatske promjene. Takvi planovi uključuju puteve za evakuaciju, opremanje operativnih snaga, izgradnju otporne infrastrukture, skladištenje zaliha te provođenje vježbi.

Više o ovogodišnjem obilježavanju pročitajte na: wmo.int/site/world-meteorological-day-2025