​Ravnatelj Trut u Stockholmu na neformalnom sastanku Mreže glavnih direktora nacionalnih kriznih centara

Na inicijativu Nacionalnog kriznog centra Belgije te uz potporu zemalja Beneluksa, 7. lipnja 2023. u Stockholmu je održan neformalni sastanak Mreže glavnih direktora nacionalnih kriznih centara, kojem je nazočio ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite dr.sc. Damir Trut

Foto: MUP

Nastavak je to redovitih sastanaka koji obrađuju aktualnu tematiku, a obuhvaćaju sve faze upravljanja rizicima od katastrofa, od predviđanja krize, pripravnosti, kao i odgovora na krize unutar Vijeća EU, s ciljem daljnjeg jačanja Mreže glavnih direktora kriznih cenatra, kao platforme za konzultacije i koordinaciju tijela nadležnih za upravljanje krizama Europske unije.

Fokus ovog sastanka bio je na povećanju otpornosti na hibridne prijetnje, koje sve više zamjenjuju konvencionalne prijetnje te predstavljaju veliki sigurnosni izazov današnjice, posebno u kontekstu zaštite kritične infrastrukture, čiji poremećaj bi doveo do ozbiljnih posljedica na društvo i državu u cjelini. “Podaci govore da su najčešća meta hibridnih prijetnji energetska, informacijsko-komunikacijska infrastruktura, sektori hrane i vode, s kaskadnim efektom i na druge sektore”, izjavio je ravnatelj Trut te dodao da je zaštita kritične infrastrukture primarna odgovornost država članica. “Stoga je nužno  poboljšati otpornost nacionalne kritične infrastrukture kroz strateški okvir i specifične tehničke, operativne i organizacijske mjere”, rekao je ravnatelj Trut istaknuvši da je i Republika Hrvatska, kao i ostale države članice, krenula s implementacijom nove Direktive o otpornosti kritičnih subjekata, kroz izmjenu postojećeg Zakona o kritičnim infrastrukturama, kako bi prilagodili hrvatski zakonodavni okvir zahtjevima nove direktive, kao i novim sigunosnim izazovima koji uključuju i hibridne prijetnje.

Ravnatelj Trut je ujedno upoznao nazočne da je Republika Hrvatska 2021. godine postala članica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE),  čiji je primarni cilj razvijanje učinkovitih sredstava za suzbijanje ovakvih vrsta prijetnji i jačanje europske sigurnosti, posebice u području otpornosti i zaštite kritične infrastrukture.

Glavni direktori kriznih centara složili su se da je i na ovom području potrebna međusobna čvrsta suradnja i razmjena informacija, kao ispravan put s ciljem povećanja otpornosti na sve vrste prijetnji, kako na nacionalnoj, tako i na razini EU.

Na sastanku se također razgovaralo o primjerima dobre prakse prekogranične suradnje te razmjeni iskustava o naučenim lekcijama.

Ravnatelj Trut govorio je o hrvatskim iskustvima prokogranične suradnje, posebno u kontekstu primanja pomoći nakon dva razorna potresa, ali i pružanja pomoći Turskoj i Siriji. Naglasio je da su krize koje su zadnjih nekoliko godina pogodile sve države članice, pokazale nevjerojatnu snalažljivost i međusobnu solidarnost, ali su ujedno i ukazale na naučene lekcije, koje bi u sljedećim situacijama, zajedničkim naporima trebale biti otklonjene. “Prekogranična suradnja je nužna, mogu reći i vrlo vidljiva. A kako je trend ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, nažalost naša realnost i to ne samo kratkoročna, jasno nam je da se ta suradnja mora dodatno intenzivirati”, rekao je ravnatelj te istaknuo da će RH i dalje pružiti svu moguću pomoć, ali i tražiti mišljenja i iskustva ostalih država članica s ciljem daljnjeg razvoja upravljanja krizama, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Ujedno je upoznao kolege o završenom projektu  modernizacije sustava ranog upozoravanja i upravljanja krizama, putem kojeg građani RH, strani korisnici u roamingu, kao i sudionici  sustava civilne zaštite po prvi put mogu brzo i učinkovito, putem telefona i drugih modernih komunikacijskih kanala, dobiti poruke upozorenja o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta.
 
Cilj uspostave Mreže glavnih direkora kriznih cenatara je međusobno informiranje o izazovima s kojima se suočavaju različiti krizni centri, dijeljenje postojećih stručnih znanja i iskustava, međusobna podrška u provedbi zajedničkih rješenja i aktivna suradnja u slučaju krize s međunarodnim posljedicama.

Trenutno je Mrežu kriznih centara uključeno više od 20 zemalja EU, koje su potpisale Protokol o suradnji.

Stranica