- Objavljeno: 20.12.2018.
Osnivanje Ravnateljstva civilne zaštite
Vlada Republike Hrvatske 2. kolovoza 2018. godine donijela je Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
Nacionalnim programom reformi, u skladu s Akcijskim planom provedbe Strategije razvoja javne uprave, utvrđena su tri reformska prioriteta – izgradnja učinkovite javne uprave, depolitizacija i učinkovito upravljanje ljudskim resursima u javnome sektoru i informatizacija javnih usluga.
Kako bi se navedeni prioriteti mogli ostvariti, bilo je nužno smanjiti broj agencija, odnosno racionalizirati sustav pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, na način da se spoje sa središnjim državnim tijelima i potom normativno urede kao pravni oblici. Obzirom da središnja tijela državne uprave imaju posebno ustrojene jedinice koje obavljaju opće poslove, ove je troškove na taj način moguće znatno umanjiti.
S aspekta funkcionalnosti i transparentnosti, za krajnje korisnike je prihvatljivije postojanje jednog tijela s jasnim i širim ovlastima, nego velik broj pravnih osoba čije nadležnosti nisu jasno razgraničene. Navedeni zaključci postali su polazišna osnova i temelj zbog kojeg je Vlada Republike Hrvatske 2. kolovoza 2018. godine donijela Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
U izvršenje spomenutog Zaključka koji uključuje implementaciju ukupno 54 tijela unutar odgovarajućih resora, uključeno je i Ministarstvo unutarnjih poslova, čime se ostvaruje reformski proces sustava civilne zaštite. Isti podrazumijeva integraciju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje u sastav ministarstva, kao rezultat potrebe za ostvarivanjem zadovoljavajuće razine državne sigurnosti definirane pravcima i opsegom Strategije nacionalne sigurnosti, odnosno konkretnom operacionalizacijom i implementacijom Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Kako bi se zadovoljila osnovna načela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite - načelo supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuiteta djelovanja, svakako je važno stvoriti jedinstven sustav koji uređuje mjere i aktivnosti, prava i obveze sudionika temeljnih operativnih snaga koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, i koje prema Zakonu o sustavu civilne zaštite obuhvaćaju operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe za spašavanje i Hrvatskog Crvenog križa i na koje se po potrebi nadovezuju postrojbe civilne zaštite opće i specijalističke namjene (osnovane na razini JLP(R)S) te državne intervencijske postrojbe sa svojim profesionalnim i pričuvnim sastavom.
Prilikom ustrojavanja Ravnateljstva civilne zaštite kao prioritet je postavljeno ispunjavanje dosadašnjih zadaća svih segmenata, posebice operativnih i proceduralnih, podizanje njihove kvalitete na višu razinu, postizanje neovisnosti u procesu upravljanja sigurnosnim rizicima, s posebnim naglaskom na stvaranje jedinstvenog sustava sposobnog odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanrednim situacijama te kriznim stanjima u svim uvjetima.
Kako bi se navedeni prioriteti mogli ostvariti, bilo je nužno smanjiti broj agencija, odnosno racionalizirati sustav pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, na način da se spoje sa središnjim državnim tijelima i potom normativno urede kao pravni oblici. Obzirom da središnja tijela državne uprave imaju posebno ustrojene jedinice koje obavljaju opće poslove, ove je troškove na taj način moguće znatno umanjiti.
S aspekta funkcionalnosti i transparentnosti, za krajnje korisnike je prihvatljivije postojanje jednog tijela s jasnim i širim ovlastima, nego velik broj pravnih osoba čije nadležnosti nisu jasno razgraničene. Navedeni zaključci postali su polazišna osnova i temelj zbog kojeg je Vlada Republike Hrvatske 2. kolovoza 2018. godine donijela Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
U izvršenje spomenutog Zaključka koji uključuje implementaciju ukupno 54 tijela unutar odgovarajućih resora, uključeno je i Ministarstvo unutarnjih poslova, čime se ostvaruje reformski proces sustava civilne zaštite. Isti podrazumijeva integraciju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje u sastav ministarstva, kao rezultat potrebe za ostvarivanjem zadovoljavajuće razine državne sigurnosti definirane pravcima i opsegom Strategije nacionalne sigurnosti, odnosno konkretnom operacionalizacijom i implementacijom Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Kako bi se zadovoljila osnovna načela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite - načelo supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuiteta djelovanja, svakako je važno stvoriti jedinstven sustav koji uređuje mjere i aktivnosti, prava i obveze sudionika temeljnih operativnih snaga koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, i koje prema Zakonu o sustavu civilne zaštite obuhvaćaju operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe za spašavanje i Hrvatskog Crvenog križa i na koje se po potrebi nadovezuju postrojbe civilne zaštite opće i specijalističke namjene (osnovane na razini JLP(R)S) te državne intervencijske postrojbe sa svojim profesionalnim i pričuvnim sastavom.
Prilikom ustrojavanja Ravnateljstva civilne zaštite kao prioritet je postavljeno ispunjavanje dosadašnjih zadaća svih segmenata, posebice operativnih i proceduralnih, podizanje njihove kvalitete na višu razinu, postizanje neovisnosti u procesu upravljanja sigurnosnim rizicima, s posebnim naglaskom na stvaranje jedinstvenog sustava sposobnog odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanrednim situacijama te kriznim stanjima u svim uvjetima.