​Godina dana od zagrebačkog potresa

Prošla je godina dana od razornog potresa koji je 22. ožujka u 6:24 sati zatresao Zagreb

Foto: Ministarstvo zdravstva

Magnituda potresa iznosila je 5.5 prema Richteru, epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu. Potres se osjetio diljem Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Nakon glavnog potresa, u 7 sati i 1 minutu došlo je do još jednog potresa jačine 5.0 prema Richteru.

U potresu je najteže pogođeno središte grada, a već prve informacije ukazale su kako je šteta velika. Potresi su izazvali niz oštećenja na kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini grada Zagreba, a među ostalim, oštećen je vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale. Oštećene su i srušene brojne stambene zgrade, uništeni domovi, crkve, bolnice, automobili. Iz rodilišta u Petrovoj bolnici na ulicu i hladnoću su izašle trudnice, bebe i medicinsko osoblje.

U potresu je ozlijeđeno 27 osoba, najteže 15-godišnja djevojčica. Nakon dva dana izgubila je borbu za život i jedina je poginula u potresu.

Županijski centri 112 zaprimili su brojne dojave građana obzirom da su potresi uzrokovali materijalne štete. Ravnateljstvo civilne zaštite izdalo je niz upozorenja i apela vezanih uz pridržavanje svih uputa i epidemioloških mjera radi sprečavanja širenja koronavirusa u ovoj izvanrednoj situaciji. Sve službe sustava civilne zaštite izašle su pravovremeno na teren, u najkraćem mogućem roku. Raskrčeno je uže središte grada, raščišćene su okolne ulice, strojevima se odvozilo što je palo sa zgrada i spašavani su ljudi iz stanova.  

Stožer civilne zaštite Grada Zagreba je bio aktiviran još od ranije zbog epidemije COVID-19. Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba je obavio mobilizaciju postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba svih gradskih četvrti, od kojih se odazvalo oko 650 pripadnika prvog dana, a nakon toga je brojka rasla do oko 1400 pripadnika. Kasnije se u čišćenje Grada Zagreba u okviru vatrogasnih postrojbi i ekipa uključilo i 500 pripadnika specijalističke postrojbe civilne zaštite Grada Zagreba za traganje i spašavanje. Svakodnevno je bilo angažirano preko 200 dobrovoljnih vatrogasaca, prvenstveno na poslovima otklanjanja posljedica potresa. Također, prvog dana se okupilo 50 timova s preko 200 građevinskih inženjera (statičara), koji su obilazili oštećene objekte i procjenjivali jesu li objekti i dalje sigurni za boravak, a kasnije je njihova brojka narasla na preko 500. Hrvatska gorska služba spašavanja je sudjelovala s oko 20 pripadnika dnevno, ovisno o potrebama. Isto tako Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb je sudjelovalo s oko 1000 volontera i 60 djelatnika, koji su bili angažirani u danima nakon potresa, ovisno o potrebama.

Stotinjak pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene i Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Zagreb Ravnateljstva civilne zaštite je 22. ožujka podiglo šatorsko naselje za 500 osoba na lokaciji Trg Franje Tuđmana. Oko 400 volontera se priključilo samoinicijativno, prvenstveno na otklanjanju posljedica potresa. Za građane koji su zbog oštećenja objekata završili na ulici, osiguran je privremeni smještaj u studentskom domu Cvjetno naselje, u kojem je 22. ožujka bilo smješteno 95 osoba, nakon čega je broj narastao na 512 osoba. Za slučaj potrebe bili su spremni i drugi objekti.

Nakon potresa 22. ožujka, kao i zbog pojave koronavirusa, Republika Hrvatska je zatražila međunarodnu pomoć od Mehanizma civilne zaštite EU putem Zajedničkog komunikacijskog i informacijskog sustava za hitne situacije (CECIS-a). Pomoć je ponudilo sedam europskih država: Slovenija, Italija, Mađarska, Austrija, Crna Gora, Litva i Francuska. Isti dan, u nedjelju 22. ožujka, pomoć je stigla iz susjedne Slovenije i to 60 sklopivih kreveta i vreća za spavanje, 20 električnih grijalica za S2 šatore i 10 zimskih šatora za 6-8 ljudi.

Seizmološka služba Republike Hrvatske neprekidno je surađivala s Ravnateljstvom civilne zaštite MUP-a i Uredom za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba. Analizirani su podaci čak i vrlo slabih potresa koji bi inače ostali nezamijećeni, postavljeni su dodatni instrumenti kako bi se što bolje pratila seizmička aktivnost u epicentralnom području, prikupljani su makroseizmički podaci (o pojavama i promjenama koje potresi izazivaju kod ljudi ili na građevinama) te informirana javnost putem medija i društvenih mreža.

Građani Zagreba, kao i cijele Hrvatske, iskazali su veliku solidarnost prema svima koji su pogođeni potresima. Dijelile su se deke i topli odjevni predmeti, osigurana je hrana na nekoliko lokacija u Gradu, zbrinjavali su se građani čiji su domovi stradali. Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon Velikog potresa koji se dogodio 1880. godine.

Na prvu godišnjicu zagrebačkog potresa, u Hrvatskom glazbenom zavodu, koji je i sam stradao u potresu, održan je koncert pod naslovom "Glazba glasnija od potresa", točno u 6,24 sati ujutro, a brojni glazbeni umjetnici poslali su poruku nade i optimizma.


 

Stranica