O projektu

Projektom „Na putu do smanjenja rizika od katastrofa“ započinjemo implementaciju inicijativa vezanih uz smanjenje rizika od katastrofa podizanjem svijesti i edukacijom mladih i djece, budućih donositelja odluka ulaskom teme smanjenja rizika od katastrofa u škole, korištenjem edukacijskih materijala o smanjivanju rizika od katastrofa te nabavom edukacijskog vozila i edukacijskih modela simulacije katastrofa. Edukacijski materijali i vozilo te modeli katastrofa koristit će se tijekom provedbe aktivnosti jačanja svijesti učitelja, učenika osnovnih škola i kroz održavanja Dana SROK-a te posjete županijskim središtima.
 
Velike nesreće i katastrofe povezane su s prirodnim i tehničko-tehnološkim pojavama i procesima te predstavljaju veliko društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za Hrvatsku. Za potrebe smanjenja rizika od katastrofa i odgovarajuće reakcije u trenutku katastrofe od iznimne je važnosti educirati javnost o načinima smanjenja rizika od katastrofa odnosno načinima prilagodbe i ublažavanja posljedica. Posebice kada znamo da su zadnji veliki događaji, pojava snijega i leda duž Dalmatinske obale i u Gorskoj Hrvatskoj, orkanski udari bure, katastrofalne poplave te požari prouzročili štete koje se broje u milijardama kuna.
 
Vrlo niska svijest o važnosti smanjenja rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj predstavlja veliki problem u ostvarivanju održivog razvoja. Ako želimo da zajednice „sljedeće“ generacije budu otpornije na katastrofe i održive potrebno je, uz opću javnost, educirati i sljedeću generaciju znanstvenika, političara, nastavnika, itd.
 
Edukativnim aktivnostima, poput ovih iz projekta „Na putu do smanjenja rizika od katastrofa“ podižemo svijest, odnosno jačamo otpornost zajednica na katastrofe. Uključivanjem djece, odnosno odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija u aktivnosti smanjenja rizika od katastrofa stvaraju se temelji za daljnji razvoj i integraciju smanjenja rizika od katastrofa u sve dijelove društva. Inovativan projekt ne radi samo na vještinama i znanjima koje možemo upotrijebiti kada je potrebno reagirati na katastrofu, učit će se kako je spriječiti, zašto ona nastaje te zašto moramo poznavati okruženje u kojem živimo i poštivati ga.
 
Projektom „Na putu do smanjenja rizika od katastrofa“ Ravnateljstvo civilne zaštite napravit će prvi korak kroz aktivnosti izrade edukacijskih materijala o smanjivanju rizika od katastrofa te nabavu edukacijskog vozila i edukacijskih modela simulacije katastrofa koji će se koristiti u aktivnostima jačanja svijesti učitelja, učenika osnovnih škola te, kroz održavanja Dana SROK-a i kampanju, opće javnosti.
 
Kako bi postigli sve planirano tijekom projekta bit će izrađen priručnik za učitelje i brošura za učenike,  simulator potresa te nabavljeni modeli prirodnih prijetnji. U svrhu što bolje izrade i implementacije priručnika i brošura sklopljeni su sporazumi o suradnji sa školama i njihovim učiteljima koji će sudjelovati u testiranju izrađenih materijala dok će same priručnike i brošure izrađivati stručnjaci iz područja prirode, geografije, fizike i kemije u koordinaciji AZOO-a.
 
Osim edukacije, projektom će biti organizirano i podizanje svijesti o smanjenju rizika od katastrofa u vidu obilježavanja Dana SROK-a. Dani SROK-a zamišljeni su kao promotivni događaji na kojim će biti predstavljene aktivnosti projekta, simulatori i modeli prijetnji te operativne snage sustava civilne zaštite kao „posljednja linija obrane“, vatrogasci, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatski crveni križ te UNICEF Hrvatska. Dani SROK-a provodit će se u svim županijskim središtima te u četiri regionalna centra.
 
Projekt je prijavljen za EU sufinanciranje u sklopu  Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. prioritetne osi 5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima, investicijskog prioriteta 5b: Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama, specifičnog cilja 5b1: Jačanje sustava upravljanja katastrofama.
 
Vrijednost projekta je 14.506.976,36 kuna, dio bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 12.330.929,91 kuna.