Međunarodna suradnja
Republika Hrvatska predana je konceptu sigurne, prosperitetne, socijalne i snažne Europske unije kao zajednice ravnopravnih država koje dijele zajedničke civilizacijske vrijednosti, poštovanje ljudskih prava i sloboda, parlamentarnu demokraciju i vladavinu prava.
MEHANIZAM UNIJE ZA CIVILNU ZAŠTITU
Europska unija utemeljila je i razvila program unije pod nazivom Mehanizam unije za civilnu zaštitu (MUCZ) koji je usmjeren na jačanje suradnje između EU-a i zemalja EU-a te na olakšavanje njihove međusobne koordinacije u području civilne zaštite. Mehanizam uvodi kvalitetniji, više integrirani i isplativ pristup EU-a upravljanju katastrofama.
Glavni je cilj MUCZ poboljšanje učinkovitosti sustavâ za sprečavanje, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe te katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem svih vrsta unutar EU-a i izvan njega. Iako je naglasak na zaštiti ljudi, obuhvaća i okoliš i dobra, uključujući prirodno nasljeđe.
Posebni ciljevi MUCZ: postizanje visoke razine zaštite od katastrofa, poboljšanje pripravnosti na razinama zemalja EU-a i EU-a za odgovor na katastrofe, olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa, podizanje svijesti javnosti i pripravnosti za katastrofe, povećanje dostupnosti i upotrebe znanstvenih saznanja o katastrofama te jačanje aktivnosti suradnje i koordinacije na prekograničnoj razini i između zemalja EU-a podložnih istim vrstama katastrofa.
Prevencija rizika i pripravnost
Sprečavanje katastrofa glavni je cilj Mehanizma, s posebnim naglaskom na planiranje procjene rizika i upravljanje rizicima te stoga svaka država članica mora:
- dodatno razvijati procjenu sposobnosti upravljanja rizicima na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini
- Europskoj komisiji svake tri godine podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena s naglaskom na ključnim rizicima
- sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije
Kako bi se poboljšala pripravnost i odgovor na katastrofe na razini EU-a, uspostavljen je u okviru Mehanizma unije za civilnu zaštitu (MUCZ) Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije - The Emergency Response Coordination Centre (ERCC) koji djeluje 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, a kojim upravlja Komisija u Bruxellesu. ERCC je komunikacijsko i koordinacijsko čvorište dostupno sudionicima u civilnoj zaštiti te povezano s komunikacijskim centrima država članica MUCZ. U Republici Hrvatskoj komunikacijski centar MUCZ je Operativni centar civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite.
Dodatni alati uključuju:
- zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne situacije (CECIS), informatički alat koji omogućava neposrednu komunikaciju u hitnim slučajevima između zemalja sudionica
- vježbe i program osposobljavanja za poboljšanje kapaciteta odgovora na katastrofu zemalja EU-a i koordinacije pružanja civilne zaštite
- module civilne zaštite: odnosno osoblje i oprema koji mogu biti mobilizirani u vrlo kratkom roku
- Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu, prethodno namijenjeni dobrovoljno udruženi kapaciteti zemalja EU-a za odgovor na katastrofe, spremni za mobilizaciju za operacije civilne zaštite EU-a; to uključuje module timova za pružanje pomoći, stručnjaka i opreme
rescEU
2019. godina Europska komisija je uspostavila „rescEU”, dodatne kapacitete za pružanje pomoći u situacijama kada ukupni postojeći kapaciteti na nacionalnoj razini i kapaciteti koje su zemlje EU-a prethodno dodijelile Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu nisu dovoljni da osiguraju učinkovit odgovor. Sudjelovanje u MUCZ otvoreno je za zemlje Europskoga gospodarskog prostora (EGP), zemlje pristupnice, države kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje: pored država članica EU-a u MUCZ sudjeluju i Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska.
Mreža znanja Unije u području civilne zaštite
Kako bi se poboljšalo osposobljavanje i razmjena znanja, Europska komisija je uspostavila mrežu relevantnih dionika i institucija u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama, uključujući centre izvrsnosti, sveučilišta i istraživače. Više informacija potražite OVDJE.
NATO
Za Republiku Hrvatsku NATO je jamac mira, stabilnosti i sigurnosti. Otpornost u okviru NATO-a predstavlja osnovu za učinkovito ispunjavanje ključnih zadaća. Kako bi se smanjila ranjivost te kako bi vojske učinkovito djelovale u miru, krizama i konfliktu, doneseni su prijedlozi o uspostavi, procjeni i nadzoru ciljeva otpornosti kojima bi se usmjeravali nacionalni planovi otpornosti i provedbeni planovi. Saveznice mogu same odlučivati o uspostavi nacionalnih ciljeva otpornosti i provedbenih planova u skladu sa svojim nacionalnim kompetencijama, strukturama, procesima i obvezama. Sve aktivnosti vezano za civilno planiranje u izvanrednim situacijama se provode pod vodstvom Odbora za otpornost – Resilience Committee koji ima ulogu političkog i savjetodavnog tijela Sjeverno-atlantskom Vijeću - NAC u pitanjima vezanim za civilno planiranje u izvanrednim situacijama.Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) glavni je NATO-ov mehanizam za odgovor na hitne slučajeve u euroatlantskom području. Aktivan je tijekom cijele godine, operativan 24/7 i uključuje sve NATO saveznike i partnerske zemlje.
Terenske vježbe u okviru NATO EADRCC: Dalmacija 2002, Ukrajina 2005, Idassa HR 2007, Uusimaa Finska 2008, Ukrajina 2015, Crna Gora 2016, BiH 2017, Srbija 2018
UJEDINJENI NARODI – UN
- Ujedinjeni narodi, međunarodna organizacija utemeljena 1945. godine, okuplja sve nacije svijeta kako bi raspravljale o zajedničkim problemima i pronašle zajednička rješenja za dobrobit cijelog čovječanstva
- Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa, UNDRR okuplja vlade, partnere i zajednice kako bi smanjili rizik od katastrofa i gubitke u cilju osiguranja sigurnije i održivije budućnosti. UNDRR nadzire provedbu Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030. (7 globalnih tema i 4 akcijska prioriteta za smanjenje rizika od katastrofa), podupirući zemlje u njegovoj provedbi, praćenju i dijeljenju svih podataka koji djeluju u smanjenju postojećeg rizika i sprječavanju stvaranja novog rizika.
- UN OCHA – koordinira humanitarni odgovor kako bi proširio doseg humanitarnog djelovanja, poboljšao određivanje prioriteta i smanjio dupliciranje, osiguravajući da pomoć i zaštita dopru do ljudi kojima je najpotrebnija.
- Služba Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje (UNMAS) radi na uklanjanju prijetnje koju predstavljaju mine, eksplozivi zaostali iz rata i improvizirane eksplozivne naprave koordinirajući protuminsko djelovanje Ujedinjenih naroda, vodeći operativne odgovore na razini zemlje te razvoj standarda, politika i normi. Ravnateljstvo civilne zaštite je u području protu minskog djelovanja kontaktna točka za: Konvenciju o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protu pješačkih mina i njihovom uništenju (Ottawska konvencija), Konvenciju o kazetnom streljivu (CCM) i Konvenciju o određenom konvencionalnom oružju (CCW).
VIJEĆE EUROPE
EUR-OPA Major Hazards Agreement je platforma za suradnju u području velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa između Europe i južnog Mediterana. Područje njegove nadležnosti odnosi se na velike prirodne i tehnološke katastrofe - znanje, prevencija, upravljanje rizicima, analiza nakon krize i sanacija. Glavni ciljevi EUR-OPA sporazuma su jačanje i promicanje suradnje između država članica u multidisciplinarnom kontekstu kako bi se osigurala bolja prevencija, zaštita od rizika i bolja priprema u slučaju velikih prirodnih ili tehnoloških katastrofa. Uspostavljen od strane Odbora ministara Vijeća Europe 1987. [Rezolucija (87)2], Sporazum je "otvoren" jer svaka država koja nije članica Vijeća Europe može podnijeti zahtjev da postane članica.BILATERALNA SURADNJA
Temelj suradnje su dvostrani ugovori koji omogućavaju neposrednu razmjenu znanja i iskustva, olakšavaju izradu zajedničkih standardnih operativnih postupaka, olakšavaju postupak prelaska granice te uređuju način traženja i pružanja pomoći. Popis bilateralnih ugovora možete pronaći OVDJE.REGIONALNA SURADNJA
Inicijativa za spremnost i prevenciju u katastrofama za JI Europu DPPI SEE.
Pokrenuta je u studenom 2000. i okuplja 10 država članica: Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Tursku i Sjevernu Makedoniju, a sveobuhvatni cilj DPPI-ja je poticanje regionalne suradnje i koordinacije suradnje u konkretnim aktivnostima obuke za jačanje kapaciteta za spremnost i prevenciju u katastrofama.Svi navedeni mehanizmi, instrumenti i alati u okviru međunarodne suradnje stoje na raspolaganju Republici Hrvatskoj za razvoj, zaštitu i ostvarivanje nacionalnih interesa, samostalno i/ili u suradnji sa saveznicima i partnerima u područjima zajedničkog interesa.
RASARAC Regionalni savjetodavni odbor za potragu i spašavanje zrakoplova
RASARAC je osnovan 2016. godine i do danas u njegovom radu sudjeluje 10 zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Češka i Mađarska). Osim toga, Albanija i Grčka izrazile su interes za pridruživanje.Osnivanje ovog odbora podržali su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) i EUROCONTROL.
Ciljevi RASARAC-a su, između ostalog, međusobna suradnja i podrška državama članicama, izgradnja i razvoj kapaciteta u području potrage i spašavanja zrakoplova, unapređenje prekogranične suradnje, kao i podrška u implementaciji ICAO standarda, propisima i postupcima u ovom području.