U Ženevi održana Druga pregledna konferencija Konvencije o kazetnom streljivu (CCM)

U Ženevi je 20. i 21. rujna 2021. godine održan drugi dio Druge pregledne konferencije Konvencije o kazetnom streljivu (CCM), na kojoj je sudjelovalo i Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH

Foto: MUP

Podsjetimo, na prvom dijelu Druge Pregledne konferencije, održane u studenom 2020. godine, ravnatelj dr.sc. Damir Trut državama članicama podnio je Izjavu o usklađenosti s člankom 4. Konvencije, s kojom je formalno potvrđeno izvršenje obveze čišćenja i uništavanja ostataka kazetnog streljiva koje se nalazilo na područjima Republike Hrvatske koja su utvrđena kao kontaminirana.
 
Na drugom dijelu Druge pregledne konferencije Konvencije o kazetnom streljivu (CCM) prisustvovalo je hrvatsko izaslanstvo u čijem su sastavu bili službenici Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas, Tajana Čičak i Dejan Rendulić.
 
Na drugom dijelu Konferencije podnesena je izjava o osnaživanju i potvrdi odlučnosti okončanja patnje uzrokovane kazetnim streljivom, svojevrsna obnova političke volje Republike Hrvatske kao članice Konvencije o kazetnom streljivu.
 
Izjavom je opetovano podvučeno kako je Republika Hrvatska nakon desetljeća različitih aktivnosti u roku podnijela Izjavu o usklađenosti s člankom 4. Konvencije, dok je obveze po članku 3. ispunila 2018. godine. Put ka ispunjenju obveza Republici Hrvatskoj bio bi teži bez dugotrajnog partnerstva i podrške Predsjedništva Konvencije, Koordinacijskog tijela, a posebno Jedinice za potporu implementacije, zajedno s drugim državama članicama, što je, uz zahvalu, posebice istaknuto. Istaknuta je i zahvala na mogućnosti biti domaćin Prve pregledne konferencije 2015. godine, na kojoj je usvojen Dubrovački akcijski plan, kao opsežan skup smjernica usmjeren prema ciljevima za razdoblje od pet godina.
 
Iako je Republika Hrvatska ispunila svoje najizazovnije ciljeve u pogledu uništavanja zaliha (2018. godine), izvida te čišćenja područja (2020. godine), izjavom je obnovljena odlučnost u daljnjoj namjeri nastaviti i poboljšati sve ostale povezane aktivnosti utvrđene Konvencijom. Posebno je, u tom kontekstu naglašena predanost unutar aktivnosti pomoći žrtvama. Istaknuto je, stoga, kako je u srpnju tekuće godine stupio na snagu Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata prema kojem  se podnošenje zahtjeva za status civilne žrtve rata na temelju invaliditeta preživjelim stradalnicima od EOR-a i obiteljima pojedinaca preminulima od EOR-a, pruža ista pravna sigurnost koju imaju hrvatski branitelji, s ciljem poboljšanja socioekonomskog statusa žrtava.
 
Zaključno je naglašena važnost ojačavanja normi Konvencije i akcijskih planova  kroz praksu država stranaka, kao i važnost univerzalizacije odnosno promicanja Konvencije uz potporu državama koje još nisu njene stranke.
 
Republika Hrvatska time je još jednom potvrdila snažnu odlučnost ka okončanju patnje i žrtava uzrokovanih kazetnim streljivom odnosno u postizanju cilja - svijeta bez kazetnog streljiva ali i svih drugih eksplozivnih ostataka rata.