- Objavljeno: 01.11.2023.
Ravnatelj Trut u Madridu na sastanku Mreže glavnih direktora nacionalnih kriznih centara
Na inicijativu Nacionalnog kriznog centra Belgije te uz suradnju Vijeća za nacionalnu sigurnost Ureda premijera Španjolske, u Madridu je 31. listopada 2023. održan redoviti sastanak Mreže glavnih direktora nacionalnih kriznih centara, kojem je nazočio ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite dr.sc. Damir Trut
Foto: MUPTema sastanka bila je daljnje jačanje otpornosti na sve vrste prijetnji s naglaskom na multidisciplinarni pristup. Sudionici sastanka prezentirali su nacionalne napore i ulaganja u sve segmente upravljanja krizama te se složili da je Mreža glavnih direktora kriznih centara platforma za međusobnu suradnju, razmjenu informacija i najboljih praksi te koordinaciju odgovora na prekogranične katastrofe i krize.
Ravnatelj Trut upoznao je nazočne s ključnim strateškim i planskim dokumentima, između ostalih sa Strategijom upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. i Državnim planom djelovanja civilne zaštite.
„Prvi dokument važan je za povlačenje sredstava iz fondova EU i ulaganje u sve faze upravljanja krizama, a drugi definira mjesto i ulogu svakog sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama, katastrofama i posebnim okolnostima“, rekao je ravnatelj te dodao da su u proceduri donošenja i nova Procjena rizika od katastrofa za RH, koja će redefinirati kategorije rizika koji su u većoj ili manjoj mjeri od značaja za RH, kao i Strategija razvoja sustava civilne zaštite, koja će u sljedećih 10 godina definirati način i prioritete daljnjeg razvoja sustava te jačanje sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini.
„Ulaganje u jačanje otpornosti je nužnost. Jedan od načina je povlačenje sredstava iz fondova EU“, izjavio je ravnatelj Trut te naglasio da je s tim ciljem Republika Hrvatska povukla značajna financijska sredstva kroz projekte, među kojima su oni koji se odnose na daljinski upravljane sustave za KBRN dekontaminaciju, razvoj i održavanje KBRN zaliha, razvoj zaliha medicinske zaštitne opreme za borbu protiv prekograničnih prijetnji zdravlju te nabavu i održavanje kapaciteta za zbrinjavanje ljudi (kontejneri i šatori za smještaj cca 1000 ljudi). „To su projekti s kojima će se znatno podići nacionalna sposobnost, ali i jačati zajednička otpornost na prirodne i tehničko – tehnološke katastrofe. Posebno ističem prednosti daljinski upravljanih sustava za KBRN dekontaminaciju, čime će Hrvatska, s ukupno šest velikih i tri manja robota, biti jedina europska zemlja koja će imati te sposobnosti“, istaknuo je ravnatelj.
S obzirom na trenutne političke i geopolitičke prilike u Europi i Bliskom istoku, generalni direktori kriznih centara istaknuli su kako je potrebno zajedničkim snagama odgovoriti na potencijalne nove izazove, uključujući pitanja vezana uz migraciju.
U Mrežu kriznih centara uključeno je više od 20 zemalja EU, koje su potpisale Protokol o suradnji.