Održan 18. sastanak država članica Ottawske konvencije

Gotovo 500 delegata koji predstavljaju države, međunarodne i nevladine organizacije od 16. do 20. studenoga nazočilo je na 18. sastanku država članica (18MSP) Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, koji je zbog postojećih epidemioloških ograničenja održan putem virtualne platforme

Sastankom je predsjedao zamjenik stalnog predstavnika Sudana Nj.E. Osman Abufatima Adam Mohammed.
U svom obraćanju, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet istaknula je kako je Konvencija izvanredan primjer multilateralnog rada u humanitarne ciljeve te je pozvala stranke da ljudski život, ljudsko dostojanstvo i prava stave u središte svog rada. Visoka povjerenica istaknula je  zabrinutost zbog upotrebe improviziranih eksplozivnih naprava koje djeluju kao protupješačke mine jer predstavljaju ozbiljne i nove izazove za čišćenje te utječu na civile. Ove su poruke ponovili i potpredsjednik Međunarodnog odbora Crvenog križa Gilles Carbonnier te šef izaslanstva međunarodne kampanje za zabranu nagaznih mina Steve Goose.

Delegacije Republike Čile i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na 18. MSP izvijestile su o dovršetku obveza čišćenja miniranih područja, dok su Bosna i Hercegovina, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Južni Sudan i Ukrajina podnijele zahtjeve za produljenje sukladno članku 5 Konvencije.

Hrvatsku delegaciju na navedenom sastanku su činili, veleposlanica Vesna Batistić Kos, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Ivan Pepić, treći tajnik u Stalnom predstavništvu RH pri UN, u Ženevi  i Tajana Čičak, službenica Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatskog centra za razminiranje.
Hrvatska delegacije izvijestila je o napretku i specifičnim recentnim aktivnostima hrvatskog protuminskog sustava u svezi čišćenja područja (isključenja iz minski sumnjivog prostora), provedbi programa edukacije o minskoj opasnosti te o aktivnostima na polju pomoći minskim žrtvama.
Posebno je istaknuti podnošenje Revidiranog plana rada u svezi ispunjenja članka 5. Konvencije. Navedeni dokument sadrži ažurirani pregled svih područja za koja se zna te za koje se sumnja da su zagađene eksplozivnim ostacima rata kao i sve ostale aktualizirane godišnje implementacijske i financijske projekcije usklađene sa smjernicama Oslo Akcijskog Plana i konačnog cilja Hrvatske bez mina do 2026. godine, za što će biti nužno osigurati cca 300 mil eura. Sa zadovoljstvom je istaknuto kako je Republika Hrvatska s 1. kolovozom ove godine svoje minski sumnjivo područje očistila od kazetnog streljiva te je u tom smislu podnijela izjavu o usklađenosti s člankom 4. Konvencije o kazetnom streljivu (CCM).



Nadalje je izvješten da je Republika Hrvatska u tekućoj godini ostvarila visoki postotak ostvarenja planiranih ciljeva isključenja, unatoč prekidu poslova razminiranja u dvomjesečnom razdoblju uzrokovanom pandemijom te smanjenju proračunskih sredstva namijenjenih razminiranju u iznosu 3,6%. U izvještajnom je razdoblju pronađeno i uništeno nešto više od 10.000 različitih eksplozivnih ostataka rata. Nastavno na predviđeno smanjenje financijskih sredstava za narednu godinu, također za nešto manje od 4%, posebice je istaknut početak realizacije projekta Karlovac Karst koji je s 85% financiran bespovratnim sredstvima Europske unije, radi čega se vjeruje i u daljnje  postizanje planirane dinamike razminiranja.

Zbog epidemije je obustavljena aktivnost edukacije o minskoj opasnosti u vrtićima, školama i na većim skupovima, no, izvješteno je kako su oblici mrežne edukacije te edukacije putem tiskanih letaka i brošura i dalje nastavljene. Posebno su pružene informacije o aktivnostima kroz projekt NATURAVITA, odnosno o rekonstrukcija edukacijsko - posjetiteljskog centra u tijeku, a na polju edukacije o minskoj opasnosti istaknut je i angažman Hrvatskog Crvenog križa u vidu objave trećeg izdanja obnovljenog priručnika „Naučiti živjeti s opasnošću od mina i eksplozivnih ostataka rata“ (Learning to Live with the Danger of Mines and Explosive Remnants of War") koji će biti tiskan u nakladi u 1.000 primjeraka, na engleskom jeziku. Kao takav, priručnik će biti namijenjen informiranju stanovnika drugih zemalja svijeta koje imaju problem opasnosti od mina i EOR-a. Na ovaj način stečena iskustva iz rada Hrvatskog Crvenog križa mogu poslužiti onima, kojima su nažalost potrebna. 

Na području pomoći minskim žrtvama istaknut je izostanak minskih nesreća i incidenata sa smrtnim stradavanjem unazad četiri godine, a specifično je podvučena aktivnost Ravnateljstva civilne zaštite u provedbi tzv. soft komponente projekta „Razminiranje i društveno-gospodarska integracija“, u okviru „Švicarsko – hrvatskog programa suradnje. Izvješteno je o organizaciji i provedbi terenskog anketiranja žrtava mina i članova njihovih obitelji s vrlo dobrim odazivom od 82,6% obuhvaćenih kućanstava. Navedenim su aktivnostima prikupljeni podaci o socijalnom statusu, psiho-fizičkom zdravlju, obrazovanju i sl. koji će poslužiti u daljnjim aktivnostima, tj. razvoju programa za psihosocijalno osnaživanje i pokretanje inicijativa za poboljšanje uvjeta života žrtava mina i članova njihovih obitelji. Isto tako, prikupljeni podaci ući će u jedinstvenu bazu podataka o osobama stradalima od eksplozivnih ostataka rata. Također, kroz projekt je planirana izrada brošure koja će sadržavati prava i mogućnosti dostupna žrtvama mina u Republici Hrvatskoj te na koji način ih koristiti. Konačno, izvješteno je i donošenju Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prema kojem će se priznavanje statusa civilnog invalida rata moći tražiti po osnovi oštećenja nastalog zbog bolesti povezane s Domovinskom ratom, između ostalog, i zbog oštećenja od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija. Pravnu sigurnost koja je pružena hrvatskim braniteljima ovim se zakonom pruža i civilnim stradalnicima, između ostalih i preživjelim minskim žrtvama kao i obiteljima poginulih od mina. Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, profesionalna rehabilitacija, obiteljska invalidnina neka su od utvrđenih prava navedenog zakona. Zakonom će se umnogome poboljšati socio-ekonomski položaj minskih žrtava i njihovih obitelji.

Hrvatska je i na ovom sastanku država članica izrazila spremnost i ustrajnost djelovati sukladno odredbama Ottawske konvencije na svakom polju, u skladu sa smjernicama Akcijskog plana iz Osla.