Objavljeno najnovije izvješće Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene

Prošlog tjedna, 9. kolovoza, Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC), znanstveno tijelo UN-a za procjene rizika i prijetnji koje nosi izmijenjena klima, objavilo je dugo očekivano, šesto po redu, dosad najopsežnije, ali i i najdramatičnije izvješće o utjecaju ljudskih aktivnosti na globalno zagrijavanje i popratne klimatske promjene

Foto: Ilustracija

Za sada objavljeni Prvi dio izvješća opisuje planet koji se velikom brzinom zagrijava, kao i učinke zagrijavanja koji bi u sljedećim desetljećima od loših mogli postati još puno gori. Od objavljivanja Petog izvješća o procjeni 2014. godine, koje je bilo temelj nastanku Pariškog sporazuma, poboljšalo se razumijevanje znanosti o klimi i načina na koje ti učinci utječu na naše zajednice. Od tada do danas, klimatske promjene postale su još ozbiljnije, odnosno upozorenja znanstvenika iznesena tijekom proteklih desetljeća postala su stvarnost. Nema mjesta na Zemlji koje se ne suočava s rastućim temperaturama i destruktivnim poplavama, požarima i sušama.
Izvješća IPCC-a objavljuju se svakih šest do sedam godina. Najnovije izvješće IPCC-ja objavljeno je tri mjeseca prije summita COP26 u Glasgowu, velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena, na kojoj će države donijeti nove ambiciozne planove za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Znanstvena predviđanja

IPCC osnovali su 1988. godine UN-ova organizacija za zaštitu okoliša i Svjetska meteorološka organizacija sa zadatkom da političarima prenosi znanstvene spoznaje u svezi klimatskih promjena i mogućim protumjerama. Za razliku od prethodnog izvješća u kojem su klimatske promjene bile opisane kao neupitne, a ljudski utjecaj tek kao „vrlo vjerojatan“, zaključak ovog izvješća koje se temelji na 14 tisuća znanstvenih radova jest da je utjecaj ljudskog djelovanja neosporan. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da ovo izvješće mora označiti kraj iskorištavanju ugljena i fosilnih goriva prije nego ta dugogodišnja neodrživa praksa do temelja uništi našu civilizaciju.
Znanstvenici navode kako Zemlja nije bila ovoliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kada su oceani bili 25 metara viši nego danas. Vrijednost ugljikovog dioksida danas je za 47 puta veća u odnosu na predindustrijsko doba, a prosječna temperatura se podigla za 1,1⁰C. Razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, dok je godišnja stopa podizanja te razine utrostručena. Ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, obalna područja, a moguće i čitavi otoci, bit će poplavljeni ili će potpuno nestati pod vodom.
Uslijed svega toga, procjene su da se Zemlja ne može obraniti od klimatskih promjena uzrokovanima porastom temperatura te da će, čak i ako ograničimo aktivnosti koje su dovele do ove situacije, zagrijavanje planeta biti nastavljeno još desetljećima. Od pet ponuđenih scenarija za budućnost, samo prema jednom možemo ograničiti povišenje prosječnih temperatura do 1,5 °C (tzv. globalno prihvaćena "točka bez povratka"), za što su preduvjet nulte emisije i aktivno uklanjanje ugljika iz atmosfere. Ako se prosječna temperatura podigne „samo“ za 2°C, ekstremne vrućine bile bi čak 14 puta vjerojatnije. Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša. Ako, pak, u potpunosti nastavimo s uobičajenim načinom života i poslovanja (“business-as-usual“), tada možemo očekivati porast temperatura i preko 4 °C.
 
Smanjenje rizika od katastrofa

Znanstvenici IPCC-ja su, dakle, izradili ažuriranu procjenu rizika od katastrofa za sve dijelove svijeta, pa tako i Mediteransko more koje je proglašeno klimatskom “žarišnom točkom“ jer se zagrijava 20 posto brže od ostalih dijelova svijeta. Da podsjetimo - procjene rizika od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH izrađuju se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini u svrhu prepoznavanja i boljeg upravljanja rizicima kako bi se preventivnim mjerama na vrijeme spriječilo prerastanje uočenih prijetnji u neželjeni događaj te osigurala spremnost za što brži i učinkovitiji odgovor, u nastojanju da se maksimalno ublaže posljedice.

Rizik od katastrofe = prijetnja + ranjivost + izloženost / kapacitet

Budući da je, na temelju IPCC izvješća, prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama (poput suša i toplinskih valova, podizanja razine mora, učestalih ekstremnih nevremena, poplava, itd.) nemoguće u potpunosti spriječiti, potrebno je, paralelno s dekarbonizacijom društva na nacionalnim razinama, smanjivati ranjivost, odnosno jačati otpornost na očekivani porast učestalosti i intenziteta prirodnih nepogoda na lokalnim razinama boljim razumijevanjem rizika te prilagodbom načina života izmijenjenoj klimi. Svaka odluka, svaka investicija i svaki cilj moraju biti u službi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Smanjenje rizika od katastrofa koje se time postiže preduvjet je postizanju ciljeva održivog razvoja, sukladno strateškom cilju 7.4 Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Nužno je kontinuirano uvrštavati nove znanstvene spoznaje o rizicima i klimatskim promjenama u zakonodavstvo te osigurati usklađenost i sinergije između djelovanja na smanjenju rizika od katastrofa i prilagodbi klimatskim promjenama.

Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (United Nations Office for Disaster Risk Reduction - UNDRR) nadgleda provedbu globalnog dogovora pod nazivom „Okvirni plan djelovanja iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030.“ čiji je cilj postići značajno smanjenje rizika od katastrofa i gubitaka života, narušavanja zdravlja te smanjenje negativnih posljedica na gospodarstvo, društvo, kulturu, infrastrukturu, okoliš i zdravlje, kroz navedeno razdoblje. Zajedno s Pariškim sporazumom i Agendom 2030 za održivi razvoj, Sendai okvir predstavlja ključni međunarodni dokument čija je potpisnica i Hrvatska.

Pomoć i podršku na putu prema izgradnji i podizanju otpornosti na katastrofe, UNDRR nudi kroz kampanju namijenjenu jedinicama lokalne samouprave, “'Jačanje otpornosti gradova na katastrofe“ , čime naglašava ključnu ulogu gradova u prilagodbi i smanjenju rizika od katastrofa.

Stranica