Obilježavanje Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u RH

Poštovane pripadnice i pripadnici sustava civilne zaštite, čestitamo vam Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, koji obilježavamo 1. ožujka.

Tog dana, 1. ožujka 1990. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je Međunarodnim danom civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. godine počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Primarni joj je cilj podizanje svijesti javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, ali i isticanja uloge civilne zaštite u prevenciji, odgovoru na krize te saniranju posljedica. Republika Hrvatska taj dan obilježava od 1992. godine, temeljem Odluke Vlade RH o proglašenju  Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj.
 
Nekad i sad

Povijest civilne zaštite u Republici Hrvatskoj pratimo od kasnih dvadesetih godina 20. stoljeća. Prema povijesnim zapisima, preteča civilne zaštite u Hrvatskoj rođena je idejom o potrebi zaštite stanovništva nakon potresa, koji je 1884. godine pogodio Zagreb. Danas, civilna zaštita u Republici Hrvatskoj predstavlja sustav organiziran na lokalnoj, područnoj i nacionalnoj razini, a koji se temelji na načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuitetu  djelovanja. Integracijom Državne uprave za zaštitu i spašavanje u sastav Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno ustrojavanjem Ravnateljstva civilne zaštite od 1. siječnja 2019. godine, započela je reorganizacija sustava civilne zaštite, koja je rezultat potrebe za unaprjeđenjem i osnaživanjem sustava, kao logičnim slijedom odgovora na sve učestalije klimatske promjene, ubrzani rast i razvoj tehnologije te porast broja i vrste sigurnosnih prijetnji. Kako bi se zadovoljila osnovna načela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite, svakako je bilo važno stvoriti upravo takav jedinstven sustav koji uređuje mjere i aktivnosti, prava i obveze sudionika temeljnih operativnih snaga spremnih za žurno i kvalitetno operativno djelovanje, a koje prema Zakonu o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20) obuhvaćaju operativne snage vatrogastva, HGSS-a i Hrvatskog Crvenog križa, na koje se po potrebi nadovezuju postrojbe civilne zaštite opće i specijalističke namjene osnovane na razini jedinica lokalne, područne odnosno regionalne samouprave te državne intervencijske postrojbe sa svojim profesionalnim i pričuvnim sastavom.
 
Kroz događaje koji su obilježili prošlu i nastavljaju se u ovoj godini, COVID-19 i potres, može se vidjeti kako su u sustav civilne zaštite, uz operativne snage sustava civilne zaštite, angažirane i brojne druge institucije i pojedinci: znanstvena zajednica sa svojim idejama i znanjem, jedinice lokalne i regionalne samouprave kroz sufinanciranje i organiziranje snaga civilne zaštite te brojne udruge koje sudjeluju u edukaciji, osposobljavanju i osvješćivanju stanovništva o rizicima i ugrozama. Civilna zaštita, ujedno i Ravnateljstvo civilne zaštite se tijekom 2020. godini suočilo s brojnim izazovima poput epidemije koronavirusa, snažnog potresa u ožujku i prosincu te olujnog nevremena u srpnju u Zagrebu kao i drugim izvanrednim događajima. S obzirom na dugotrajnost epidemije koronavirusa poseban naglasak stavljen je na provedbu preventivnih, logističkih, operativnih i drugih aktivnosti u potpori prvenstveno zdravstvenom sektoru u provedbi mjera zaštite zdravlja od COVID-19.
 
Ulaganja u sustav

Ravnateljstvo civilne zaštite ulagalo je i nastavit će ulagati znatne napore s ciljem opremanja, osposobljavanja, informatizacije i edukacije sustava civilne zaštite i svih njenih segmenata. Intenzivno se radilo na povlačenju sredstava  iz fondova EU, koja se koriste za značajna ulaganja u jačanje sustava te se u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. godine financiraju mnogobrojni i za sustav iznimno važni projekti. Provedbom projekta nabavljene su ručne i mobilne radio-komunikacijske stanice za vozila, koje će poboljšati komunikaciju žurnih službi na terenu.
 
Projektom Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) planira se razvoj, integracija i implementiranje jedinstvenog softverskog i hardverskog rješenja za rano upozoravanje i upravljanje krizama te razmjenu informacija i komunikaciju s operativnim snagama sustava civilne zaštite.
 
U projektu Opremanje i osposobljavanje intervencijskih postrojbi nabavlja se oprema za pripadnike intervencijskih postrojbi i pričuvnike, oprema za intervencijske timove te provodi osposobljavanje za intervencije.
 
Kroz projekt Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite operativni kapaciteti sustava civilne zaštite jačaju se nabavom tri višenamjenski opremljena helikoptera za djelovanje u slučaju izvanrednih događaja, velikih nesreća i katastrofa te je do 2024. plan nabaviti još dodatna dva helikoptera.
 
Također, nabavljena su 94 vatrogasna vozila i radio komunikacijska oprema vrijednosti 38 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije i tri zapovjedna vozila s tri gusjeničara na daljinsko upravljanje za potrebe Državne intervencijske postrojbe Ravnateljstva civilne zaštite.
 
Razminiranje

Kroz EU projekte minski sumnjivo područje Republike Hrvatske smanjeno je u 2019. godini za 45,8 km², a u 2020. g za 60.1 km², što je unatoč epidemiji najviše do sada na godišnjoj razini. Prilikom razminiranja pronađen je iznimno veliki broj minsko eksplozivnih sredstava te je uništeno u 2019. godini 8.285, a u 2020. g.  9.271 komada. Ukupna vrijednost ovih projekata koji su realizirani ili su tijeku iznosi oko 1.295.000.000,00 kn.

Hrvatska platforma za smanjene rizika od katastrofa, kojom koordinira Ravnateljstvo civilne zaštite, povezuje političku, operativnu i znanstvenu razinu, s glavnim ciljem prijenosa znanja, davanja rješenja, ali i izrade raznih planskih dokumenata i njihove implementacije u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Članovi Platforme sudjelovali su u izradi jednog od ključnih dokumenta, Procjeni rizika od katastrofa za RH, koju je Vlada donijela u studenom 2019. godine, s primarnim ciljem smanjenja ranjivosti i povećanje otpornosti društva na prijetnje. Ujedno sudjeluju u izradi nacionalne Strategije za upravljanje rizicima od katastrofa, koja će definirati smjer razvoja i prioritete ulaganja u aktovnosti smanenja rizika od katastofa za idućih 10 godina te je ključan preduvjet za prijavu i korištenje sredstava iz EU fondova, kao i Državnog plana djelovanja civilne zaštite, koji će dati smjernice za ustrojavanje i operativno djelovanje snaga civilne zaštite od državne do lokalne razine.

Mehanizam unije

Širenje zaraze korononavirusa i potresi koji su pogodili područja Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije aktivirala su međunarodnu suradnju u okviru civilne zaštite. Stoga kao bitan segment treba istaknuti Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, koji je osnovan kako bi se omogućilo koordinirano pružanje pomoći u slučaju katastrofe koju države članice šalju ugroženim državama.  Jedan od aktivnih projekata Mehanizma je i projekt HUSAR, kojim se planira certifikacija hrvatskog modula za urbano traganje i spašavanje teške kategorije za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu.

Cilj projekta je prilagodba modula za urbano traganje i spašavanje srednje kategorije (MUSAR) u modul za urbano traganje i spašavanje teške kategorije (HUSAR) za pružanje međunarodne pomoći u sklopu Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu.

Dio sustava civilne zaštite je i jedinstveni europski broj za hitne službe 112, koji je u Hrvatskoj uveden 11. veljače 2005. godine. U ovih 16 godina na broj 112 zaprimljeno je više od 30.000.000 poziva, a za vrijeme epidemije uveden je i broj 113 kako bi građanima bile dostupne sve informacije vezane uz pitanja o koronavirusu.

Kroz daljnje jačanje i uspostavu  jedinstvenog sustava vođenja i zapovijedanja u izvanrednim situacijama, velikim nesrećama i katastrofama, kroz brži protok informacija, normativno uređenje, pojačane preventivne i edukativne aktivnosti,  poboljšanje sustava ranog upozoravanja, podjelu uloge i odgovornosti za učinkovito funkcioniranje sustava civilne zaštite od državne razine do lokalne razine, sustav civilne zaštite dodatno će se pozicionirati kao nezaobilazni dionik sustava sigurnosti i zaštite.

Stranica