Danas obilježavamo 50. godišnjicu Dana planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje je dan kada obilježavamo raznolikost, educiramo i potičemo pokret za očuvanje okoliša diljem svijeta

Ove godine obilježavamo 50. godišnjicu Dana planeta Zemlje.

U vrijeme kada se katastrofe i velike nesreće, uzrokovane prirodnim prijetnjama, ali i neodgovornim ljudskim djelovanjem, na Zemlji događaju gotovo svakodnevno, obilježimo Dan planeta Zemlje s poštovanjem prema Planetu te aktivnostima kojima postižemo održivost kroz jačanje otpornosti.
 
Povijest Dana planeta Zemlje

Proglašenju prvog Dana planeta Zemlje prethodilo je masovno korištenje goriva s olovnim aditivima, nepromišljenog rada industrije koja je proizvodila ogromne količine dima i mulja nimalo se pribojavajući posljedica kršenja zakona ili loše reputacije. Zagađenje zraka bilo je opće prihvaćeno kao miris blagostanja. Prvi temelj za promjenu postavila je Rachel Carson knjigom Tiho proljeće, prvi puta izdanom 1962. godine, o povezanosti svake naše aktivnosti s ponašanjem prirode i velikim negativnim posljedicama neodgovornog ponašanja čovjeka na okoliš koji ga okružuje te samim time negativnim posljedicama za samog čovjeka.

1969. godine svjedočilo se masovnom isticanju nafte u Santa Barbari, Kalifornija, koje je potaknulo senatora Gaylorda Nelsona te mladog aktivista Denisa Hayesa da potaknu organizaciju masovnog protestiranja protiv zagađenja okoliša.
Proglašenje međunarodnog Dana planeta Zemlje predložio je 1969. godine John McConnell na UNESCO-ovom sastanku u San Franciscu. Ideja je bila "proslaviti potrebu očuvanja i obnove ugrožene ekološke ravnoteže o kojoj ovisi čitav život na Zemlji". Grad San Francisco podržao je ideju te je 21. ožujka 1969. godine održana prva službena proslava Dana planeta Zemlje.

Iste je godine senator Nelson prišao McConnellu te predložio da datum obilježavanja dana bude 22. travnja, dan kada je 1969. organiziran masovni protest protiv zagađenja Zemlje i ta je ideja kasnije prihvaćena.
1990. godine Dan planeta Zemlje počinje se obilježavati globalno, a od te se godine počinje obilježavati i u Hrvatskoj.
https://www.earthday.org/history/
 
Globalna odgovornost

Danas je Dan prihvaćen kao svjetski dan koji obilježava više od milijardu ljudi svake godine neovisno o vjeri, rasi ili političkom uvjerenju te kao dan poticanja promjena u ljudskom ponašanju na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. S klimatskim promjenama raste i značaj poticanja promjena u ponašanju čovjeka te obaziranju na sve što nas okružuje kako bi zaštitili svoju okolinu i time sami sebe.

Klimatske promjene, zagađenje okoliša, neodgovorna i neplanska gradnja, neodgovorno ponašanje svakog pojedinca ne utječu samo na izgled okoliša te na sporo narušavanje kvalitete života i zdravlja ljudi, oni utječu i na učestalost, raširenost i veličinu posljedica katastrofa i velikih nesreća.
Sada već gotovo svakodnevni izvještaji o katastrofama i nesrećama u svijetu podsjećaju nas da razmišljajući o razvoju moramo razmišljati održivo, a posebice da nema održivog razvoja bez smanjenja rizika od katastrofa. Upravo tu činjenicu naglašavamo tijekom svake aktivnosti Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa.

Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa osnovana je kako bi na nacionalnoj razini ujedinila sve sektore, sve zajednice i sve razine u cilju smanjenja rizika jer je smanjenje rizika posao svakog od nas. Platforma radi na izradi dokumenata, analizi rizika, izmjeni zakonodavnog okvira, edukaciji i podizanju svijesti, ali najvažnije na ujedinjavanju znanstvene zajednice s donositeljima odluka kako bi one bile održive i učinkovite te kako bi naša ulaganja u razvoj bila što dalekosežnija, a zajednice otporne na negativne utjecaje prirodnih prijetnji i prijetnji uzrokovanih čovjekovim djelovanjem.

Upravo u ova nesigurna vremena kada se svijet bori s pandemijom, kada je glavni grad Hrvatske pogodio najjači potres u posljednjih 140 godina, svatko od nas razmišlja o tome što se sljedeće može dogoditi. Sada uviđamo i da je suradnja na svim područjima i razinama najvažnija prilikom ulaganja u smanjenje rizika od katastrofe, ali posebno odgovora na katastrofu.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite koordinira aktivnosti odgovora u katastrofi i velikoj nesreći, no ono koordinira i rad Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja djeluje ponajviše u vrijeme prije katastrofe kada je naše djelovanje najvažnije. Na svakom od nas je da se u vrijeme prije katastrofe za nju pripremimo, no i da razmislimo o tome kako mi možemo doprinijeti očuvanju okoliša i smanjenju rizika od katastrofe u svojoj zajednici.

Vrijeme je da svatko od nas razmisli kako mi možemo utjecati na svoju otpornost, otpornost svoje obitelji i zajednice, a tako i otpornost svih nas te sigurnost čovjeka na planetu Zemlji.

Stranica