Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 22. travnja 1970. godine u SAD-u. Službeni oblik Dan planeta Zemlje dobio je 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru.

Foto: Ilustracija

Od tada se obilježava svake godine 22. travnja na svim kontinentima, brojnim događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša. Obilježavanje Dana planeta Zemlje usmjereno je prema zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i ima za cilj skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Ove godine slogan Dana planeta Zemlje je "Zaštitimo naše vrste" i usmjeren je na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa. Republika Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40 000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100 000 vrsta. Gotovo 2,7 % svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka.

U studenom prošle godine u Rimu je održana konferencija Europskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa, temeljena na rezultatima godinu ranije održanog foruma u Turskoj te Globalnoj platformi za smanjenje rizika od katastrofa održanoj u Meksiku 2017. godine, a usmjerenoj na rješavanje ključnih pitanja koja mogu ubrzati provedbu Sendai okvira u skladu s ciljevima održivog razvoja i Pariškog ugovora. Navedeni Forum je bio snažno usredotočen na implementaciju Sendai okvira u kontekstu velikih ekonomskih gubitaka u Europi i ekstremnih vremenskih događaja.

Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa 2015. - 2030. trenutno je najaktualniji dokument koji u detalje govori o potrebi i aktivnostima na smanjenju rizika od katastrofa, a usvojen je na Svjetskoj konferenciji o smanjenju rizika od katastrofa u organizaciji UN-ova ureda za smanjenje rizika od katastrofa, 2015. godine u Sendaiu, Japan. Okvir je donesen kako bi se na globalnoj razini naglasila važnost smanjenja rizika te kako bi se državama pružile smjernice za njegovo smanjenje. Jedna od potpisnica Sendai okvira je i Republika Hrvatska. Okvir nudi smjernice te postavlja prioritete kako bi se izradili kvalitetni planovi upravljanja rizicima, utvrdili i postavili ciljevi, pravilno alociralo sredstva, izradio vremenski okvir za djelovanje, utvrdili dionici i odgovornosti te napravila poveznica s klimatskim promjenama i održivim razvojem. Sendai okvirni plan sa svoja četiri prioriteta i trinaest vodećih principa je alat koji korisnicima pomaže smanjiti ranjivost, odnosno podići otpornost zajednica u kojima djeluju. Za razliku od dosadašnjih mjerenja implementacije takvih dokumenata, za Sendai okvir želi se pratiti utjecaj aktivnosti koje promovira te kvantitativno, kroz sedam ciljeva, mjeriti smanjenje rizika od katastrofa. Ciljevi Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa 2015. -2030. su:

1. značajno smanjiti smrtnost, na globalnoj razini, uvjetovanu katastrofama do 2030. u prosjeku za 100.000 u periodu 2020.-2030. u odnosu 2005.-2015.
2. značajno smanjiti broj stradalih ljudi, na globalnoj razini, od katastrofa do 2030. u prosjeku za 100.000 u periodu 2020.-2030. u odnosu 2005.-2015.
3. smanjiti direktnu ekonomsku štetu u odnosu na BDP do 2030.
4. značajno smanjiti štete od katastrofa na kritičnoj strukturi i prekid javnih usluga, između ostalog, zdravstvenih i obrazovnih institucija izgradnjom (jačanjem) njihove otpornosti do 2030.
5. značajno povećati broj zemalja s nacionalnom i lokalnim strategijama smanjenja rizika od katastrofa
6. značajno ojačati međunarodnu suradnju sa zemljama u razvoju kroz prikladne i održive potpore njihovim aktivnostima na implementaciji Sendai okvira do 2030.
7. značajno poboljšati dostupnosti i pristup sustavima ranog upozoravanja, informacijama o smanjenju rizika od katastrofa i procjenama rizika, svima, do 2030.

Na globalnoj su se razini u sklopu Sendai Monitora počeli prikupljati podaci o štetama od katastrofa, a Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u prikupljanju podataka.
Republika Hrvatska je članica Europskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa, regionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa, čije je osnivanje pokrenuo regionalni Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR). Forum se sastaje jednom godišnje te je 2012. godine, kada je Hrvatska predsjedala Forumom, prvi put na sastanku dodijeljena nagrada osobi koja je na lokalnoj razini osobno mnogo doprinijela smanjenju rizika od katastrofa. 2013. godine nagrada je dobila ime po našem prerano preminulom kolegi, koji je bio vrlo angažiran na području smanjenja rizika od katastrofa na nacionalnoj i međunarodnoj razini, Damiru Čemerinu te se sada svake godine dodjeljuje pod nazivom „Nagrada Damir Čemerin“ („Damir Čemerin Award“).

I ne zaboravimo rečenicu koju je davno napisao indijanski poglavica američkom predsjedniku Franklinu Pierceu: “Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka“.
Svi smo pozvani zamisliti se koristimo li možda prekomjerno automobil ili možemo li biti štedljiviji s energijom. Posve sigurno možemo reciklirati više otpada nego što to trenutno činimo. Ako moramo posjeći stablo, zasadimo dva nova. Učinimo nešto za naš planet danas i pokažimo Zemlji da nam je do nje istinski stalo.

Više informacija ovogodišnjem obilježavanju Dana planeta Zemlje potražite na https://www.earthday.org.

Stranica