- Objavljeno: 28.08.2020.
Borankine sadnice preko ljeta pod nadzorom mladih volontera
Protekli tjedan u Splitu je završen projekt "Budi moja voda", neformalno zvan „Zalijevanka“. To je ljetni nastavak kampanje „Boranka“, osmišljen kako bi se posađenim sadnicama na opožarenim područjima Dalmacije povećala vjerojatnost preživljavanja tijekom ljetnih vrućina. Projekt „Budi moja voda“ organizirao je i proveo Savez izviđača Hrvatske (SIH) u suradnji s Hrvatskim šumama, Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova – Regionalnim nastavnim centrom civilne zaštite Split, Gradom Splitom i Splitskim skautskim zborom. Financijsku potporu dobio je od Agencije za mobilnost i programe EU, kroz program Europske snage solidarnosti.
Kroz 18 akcija pošumljavanja u okviru „Boranke“, koju Savez izviđača Hrvatske organizira od 2018. godine, 6300 izviđača i volontera posadilo je više od 65.000 stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Aktivnosti su provedene u suradnji s nizom partnera, među kojima i Ravnateljstvom civilne zaštite.
Ciljevi ovog projekta, koji je s razlogom doživio iznimnu popularnost unutar, ali i izvan Hrvatske, raznoliki su, dugoročni i sukladni ciljevima održivog razvoja i ciljevima Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa: očuvanje bioraznolikosti, jačanje svijesti o nužnosti zaštite okoliša za osiguranje održivog razvoja zajednice, jačanje klimatske pismenosti, razumijevanje rizika od katastrofa, izgradnja kulture sigurnog ponašanja, poticanje uključivanja civilnog društva u zaštitu okoliša, odnosno jačanje aktivnog građanstva i kulture solidarnosti putem volonterizma, itd.
Jedan od važnijih ciljeva „Boranke“ je i ublažavanje učinaka klimatskih promjena pošumljavanjem jer je poznato da drveće apsorbira iz atmosfere staklenički plin ugljični dioksid i pohranjuje ga u tlo. Sadnice posađene u kampanji „Boranka“ u prvoj godini treba zalijevati, osobito u ljetnim mjesecima. Zalijevanjem se povećava uspjeh sadnje u priobalnim područjima u vrijeme visokih temperatura i suša. Sve dužim bezoborinskim razdobljima također pridonose klimatske promjene.
U projektu zalijevanja sudjelovalo je 60-ak volontera studentskog uzrasta iz cijele Hrvatske koji su u Splitu boravili u tri grupe po dva tjedna. Osim u akcijama ranojutarnjeg zalijevanja, spremno su sudjelovali i u drugim edukativnim aktivnostima na temu zaštite okoliša i smanjenja rizika od katastrofa.
Sa značenjem civilne zaštite i njenom ulogom u društvu koje teži održivom razvoju, s pojmovima poput prijetnji, smanjenja ranjivosti i jačanja otpornosti te sinergijskim vezama između zaštite okoliša i smanjenja rizika od katastrofa upoznala ih je Ana Mikačić, predstavnica Regionalnog nastavnog centra civilne zaštite Split, Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. U interaktivnom predavanju osvrnula se isto tako na klimatske promjene, nužnost prilagodbe te dobrobiti zelene infrastrukture, alata za ublažavanje klimatskih promjena.
Ravnateljstvo civilne zaštite spremno i sa zadovoljstvom podržava projekte koji doprinose osiguranju postizanja ciljeva održivog razvoja, a što zahtijeva i jačanje klimatske pismenosti kao jedne od mjera u svrhu smanjenja rizika od katastrofa. Podizanjem svijesti o postojanju klimatskih rizika te sustavnim svođenjem uočenih rizika na najmanju moguću mjeru smanjuje se ranjivost i jača otpornost zajednica, gradova i društva na katastrofe, bez čega nema održivog razvoja.
Kao jedna od glavnih prepreka za postizanje ciljeva održivog razvoja prepoznato je na globalnoj razini kontinuirano smanjenje površina obraslih šumama (bilo uzrokovano ljudskim aktivnostima ili klimatskim promjenama), a koje su osnovni alat za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Stoga se i Hrvatska, u skladu s prihvaćenim međunarodnim sporazumima, obvezala obnavljati svoje uništene šume i degradirano tlo te zaustaviti dezertifikaciju, gubitak biološke raznolikosti i degradaciju prirodnih staništa, vodeći računa o potrebama i sadašnjih i budućih generacija.
Savez izviđača Hrvatske naglašava da završetkom projekta „Budi moja voda“ ne završavaju i njihovi napori i aktivnosti u očuvanju okoliša i prirode te najavljuju već za idući mjesec nastavak pošumljavanja požarima opustošenih površina.
Stranica
Kroz 18 akcija pošumljavanja u okviru „Boranke“, koju Savez izviđača Hrvatske organizira od 2018. godine, 6300 izviđača i volontera posadilo je više od 65.000 stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Aktivnosti su provedene u suradnji s nizom partnera, među kojima i Ravnateljstvom civilne zaštite.
Ciljevi ovog projekta, koji je s razlogom doživio iznimnu popularnost unutar, ali i izvan Hrvatske, raznoliki su, dugoročni i sukladni ciljevima održivog razvoja i ciljevima Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa: očuvanje bioraznolikosti, jačanje svijesti o nužnosti zaštite okoliša za osiguranje održivog razvoja zajednice, jačanje klimatske pismenosti, razumijevanje rizika od katastrofa, izgradnja kulture sigurnog ponašanja, poticanje uključivanja civilnog društva u zaštitu okoliša, odnosno jačanje aktivnog građanstva i kulture solidarnosti putem volonterizma, itd.
Jedan od važnijih ciljeva „Boranke“ je i ublažavanje učinaka klimatskih promjena pošumljavanjem jer je poznato da drveće apsorbira iz atmosfere staklenički plin ugljični dioksid i pohranjuje ga u tlo. Sadnice posađene u kampanji „Boranka“ u prvoj godini treba zalijevati, osobito u ljetnim mjesecima. Zalijevanjem se povećava uspjeh sadnje u priobalnim područjima u vrijeme visokih temperatura i suša. Sve dužim bezoborinskim razdobljima također pridonose klimatske promjene.
U projektu zalijevanja sudjelovalo je 60-ak volontera studentskog uzrasta iz cijele Hrvatske koji su u Splitu boravili u tri grupe po dva tjedna. Osim u akcijama ranojutarnjeg zalijevanja, spremno su sudjelovali i u drugim edukativnim aktivnostima na temu zaštite okoliša i smanjenja rizika od katastrofa.
Sa značenjem civilne zaštite i njenom ulogom u društvu koje teži održivom razvoju, s pojmovima poput prijetnji, smanjenja ranjivosti i jačanja otpornosti te sinergijskim vezama između zaštite okoliša i smanjenja rizika od katastrofa upoznala ih je Ana Mikačić, predstavnica Regionalnog nastavnog centra civilne zaštite Split, Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. U interaktivnom predavanju osvrnula se isto tako na klimatske promjene, nužnost prilagodbe te dobrobiti zelene infrastrukture, alata za ublažavanje klimatskih promjena.
Ravnateljstvo civilne zaštite spremno i sa zadovoljstvom podržava projekte koji doprinose osiguranju postizanja ciljeva održivog razvoja, a što zahtijeva i jačanje klimatske pismenosti kao jedne od mjera u svrhu smanjenja rizika od katastrofa. Podizanjem svijesti o postojanju klimatskih rizika te sustavnim svođenjem uočenih rizika na najmanju moguću mjeru smanjuje se ranjivost i jača otpornost zajednica, gradova i društva na katastrofe, bez čega nema održivog razvoja.
Kao jedna od glavnih prepreka za postizanje ciljeva održivog razvoja prepoznato je na globalnoj razini kontinuirano smanjenje površina obraslih šumama (bilo uzrokovano ljudskim aktivnostima ili klimatskim promjenama), a koje su osnovni alat za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Stoga se i Hrvatska, u skladu s prihvaćenim međunarodnim sporazumima, obvezala obnavljati svoje uništene šume i degradirano tlo te zaustaviti dezertifikaciju, gubitak biološke raznolikosti i degradaciju prirodnih staništa, vodeći računa o potrebama i sadašnjih i budućih generacija.
Savez izviđača Hrvatske naglašava da završetkom projekta „Budi moja voda“ ne završavaju i njihovi napori i aktivnosti u očuvanju okoliša i prirode te najavljuju već za idući mjesec nastavak pošumljavanja požarima opustošenih površina.