19. sastanak država članica Ottawske konvencije

19. sastanak država članica Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju održan u virtualnoj formi uz sudjelovanje preko 80 država članica i različitih organizacija povezanih s protuminskim djelovanjem

Foto: MUP

19. sastanak država članica Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju (Ottawska konvencija) koji je trebao biti održan u Hagu, Nizozemska od 15. do 19. studenoga, zbog pogoršane epidemiološke situacije promijenio je format sudjelovanja te je održan u virtualnoj formi uz sudjelovanje preko 80 država članica i različitih organizacija povezanih s protuminskim djelovanjem, uz predsjedanje Nj.E. Robberta Jan Gabriëlsea, stalnog predstavnika Kraljevine Nizozemske na Konferenciji o razoružanju u Ženevi.

Na svečanom otvaranju sastanka sudjelovali su, između ostalih visokih uzvanika, zamjenica ministra za međunarodnu suradnju Kraljevine Nizozemska Nj.E. Kitty van der Heijden, posebni izaslanik Konvencije Nj.KV princ Mired Raad Zeid Al-Hussein te u ime glavnog tajnika UN-a podtajnica i visoka predstavnica za pitanja razoružanja Izumi Nakamitsu. 

Sastanak je započeo panel raspravom o važnosti izgradnje kapaciteta, a u nastavku tjedna,  izlaganjima država članica o napretku aktivnosti protuminskog djelovanja te razmatranju o zahtjevima za produžetak rokova razminiranja sukladno članku 5. Konvencije podnesenima od strane Republike Cipra, Demokratske Republike Kongo, Eritreje, Republike Gvineje Bisau, Islamske Republike Mauritanije, Savezne Republike Nigerije, Somalijske Republike te Republike Turske.

Hrvatsku delegaciju predstavljali su službenici Ravnateljstva civilne zaštite Hrvatskog centra za razminiranje Tajana Čičak i Dejan Rendulić, predvođeni koordinatorom za poslove civilne zaštite Nevenom Karasom. Na 19MSP u ime Republike Hrvatske izvješteno je o napretku i specifičnim recentnim aktivnostima hrvatskog protuminskog sustava u svezi čišćenja područja (isključenja iz minski sumnjivog područja), provedbi programa edukacije o minskoj opasnosti te o aktivnostima na polju pomoći minskim žrtvama. 

U bitnom je istaknuto kako je u  2020. godini,  unatoč nepovoljnim uvjetima uzrokovanih epidemijom iz MSP-a isključeno 61 km2 kroz aktivnosti razminiranja te općeg i tehničkog izvida.  Također je naglašeno kako je i u tekućoj godini nastavljen dobar trend povlačenja bespovratnih sredstava Europske Unije koje iznosi cca 21,2 mil Eura odnosno gotovo 40% ukupnog financijskog plana. Istaknut je i optimizam glede sudjelovanja europskog financiranja razminiranja i u nadolazećem programskom razdoblju.

Glede aktivnosti pomoći minskim žrtvama, između ostalog je naglašeno jačanje pravnog okvira u vidu   stupanja na snagu novog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u srpnju 2021. godine. Podsjetimo, Zakonom se omogućuje podnošenje zahtjeva za status invalida na temelju invalidnosti uzrokovane bolešću koja je povezana s Domovinskim ratom, između ostalog, zbog invaliditeta uzrokovanih eksplozivnim ostacima rata zaostalih nakon završetka ratnih operacija. Tako je pružena   jednaka pravna mogućnost civilnim žrtvama te su u tom smislu izjednačene s hrvatskim braniteljima, među ostalim i preživjelim minskim žrtvama te obiteljima smrtno stradalih minskih žrtava, a sve s ciljem značajnog poboljšanja socioekonomskog statusa minskih žrtava.

Nastavno na temu edukacije o minskoj opasnosti u bitnom je istaknuta  važnu prekretnica ostvarena kroz projekt  NATURAVITA, strateški i jedan od najvećih projekata zaštite prirode u Hrvatskoj koji se uglavnom financira iz Kohezijskog fonda Europske unije, a koji je, nakon dovršetka aktivnosti razminiranja, nastavljen obnovom edukativnog centra za posjetitelje “Podravlje” koji je službeno otvoren tijekom listopada 2021. godine. Ondje će se, uz ostale programe edukacije,  provoditi i programi edukacije o opasnostima od mina.

Hrvatska je i na ovom sastanku država članica izrazila spremnost i ustrajnost djelovati sukladno odredbama Ottawske konvencije na svim poljima protumnskog djelovanja, u skladu sa smjernicama Akcijskog plana iz Osla.