Delegacija Ravnateljstva civilne zaštite na polugodišnjem sastanku Ottawske konvencije

Delegacija Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske sudjelovala je od 15. do 18. lipnja 2026. godine u Ženevi na polugodišnjem sastanku država stranaka Konvencije o zabrani uporabe, skladištenja, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina te o njihovom uništenju (Ottawska konvencija)

Foto: MUP

Tijekom sastanka razmatrana su ključna pitanja provedbe Konvencije, uključujući ispunjavanje obveza iz članka 5., pomoći žrtvama mina, međunarodne suradnje te jačanja održivih nacionalnih kapaciteta za protuminsko djelovanje i upravljanje rezidualnim rizikom.

Predstavnik Ravnateljstva civilne zaštite Dejan Rendulić sudjelovao je 16. lipnja na popratnom događaju „Advancing Article 5 Implementation: Challenges and Pathways to Completion“, u organizaciji Norveške Narodne Pomoći (NPA) i Međunarodne kampanje za zabranu mina i kazetnog streljiva (ICBL-CMC). Tom je prilikom predstavio hrvatska iskustva u procesu ispunjavanja obveza iz članka 5. Ottawske konvencije, naglasivši važnost snažne institucionalne odgovornosti, dugoročnog planiranja, stabilnog normativnog okvira i primjene metodologija temeljenih na dokazima.

Drugoga dana, 17. lipnja, u okviru tematske rasprave na Plenarnom dijelu sjednice pod nazivom „Strengthening Sustainable Capacities for Safer Communities“, održanoj u okviru rada Odbora za provedbu članka 5., predstavljena su hrvatska iskustva u uspostavi održivih nacionalnih kapaciteta za upravljanje rezidualnim rizikom nakon završetka obveza sukladno članku 5. te budući model integracije poslova protuminskog djelovanja unutar sustava Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.

Poseban naglasak stavljen je na važnost očuvanja stručnih, institucionalnih i operativnih kapaciteta potrebnih za pravodobno reagiranje i upravljanje rezidualnim sigurnosnim rizicima, međunarodnu pomoć i suradnju s drugim državama kao i na značaj edukacije o minskoj opasnosti, odnosno kontinuiranog unaprjeđenja potpore žrtvama mina.

Sudionici rasprave posebno su istaknuli kako iskustva Republike Hrvatske predstavljaju vrijedan primjer dobre prakse za države koje se još uvijek nalaze u procesu ispunjavanja obveza iz članka 5. Konvencije. Naglašeno je kako završetak razminiranja ne predstavlja kraj protuminskog djelovanja, već prijelaz u novu fazu upravljanja sigurnosnim rizicima i očuvanja nacionalnih sposobnosti za zaštitu stanovništva.

Na marginama predmetnog događaja održan je i sastanak s predstavnikom Republike Niger gdje su iskazane aktivnosti Republike Hrvatske u pogledu obveza Konvencije o kazetnom streljivu (CCM), a u kontekstu Plana rada Republike Nigera i Japana, koordinatora CCM-a za pomoć žrtvama, o unapređenju provedbe članka 5., prije Treće pregledne konferencije (3RC) koja će se održati u Vientianeu u rujnu 2026.

Sudjelovanjem na polugodišnjim sastancima Ottawske konvencije, Republika Hrvatska nastavlja aktivno doprinositi međunarodnim naporima usmjerenima na svijet bez protupješačkih mina te dijeliti iskustva stečena tijekom gotovo tri desetljeća provedbe humanitarnog razminiranja.
 

Stranica