Dan planeta Zemlje 2025. – Naša snaga, naš planet

Smanjenje rizika od katastrofa u fokusu je rada Ravnateljstva civilne zaštite

Foto: Pixabay

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, podsjećajući nas na važnost očuvanja našeg planeta i održivog odnosa prema prirodnim resursima. Glavni inicijator obilježavanja Dana planeta Zemlje je Earthday.org, globalna nevladina organizacija. Ovogodišnja tema - Naša snaga, naš planet (Our power, our planet) - poziv je svima da pojačaju napore i utrostruče proizvodnju i upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine.

Troškovi proizvodnje fotonaponskih modula unatrag desetak godina primjetno su pali: od 2010. do 2020. cijena im je pala čak za 93 posto, što ih nerijetko čini i najjeftinijom opcijom za dobivanje električne energije. Prihvatljiva cijena pruža nam šansu da neograničenu količinu čiste i jeftine energije iz obnovljivih izvora omogućimo svima.

Mnoge su zdravstvene dobrobiti korištenja čiste energije. Smanjenje onečišćenja zraka uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva može znatno umanjiti rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, poput astme, bronhitisa, srčanog i moždanog udara.

Smanjene emisije stakleničkih plinova pomaže u ublažavanju posljedica pojava prijetnji povezanih s klimatskim promjenama (toplinski valovi, poplave i širenje zaraznih bolesti). Smanjenjem onečišćenja vode i poboljšanjem njezine kvalitete možemo značajno smanjiti rizik od bolesti koje se prenose vodom.

Smanjenjem troškova zdravstvene zaštite koji nastaju kao posljedice bolesti uzrokovanih onečišćenjem možemo smanjiti pritisak na zdravstvene sustave i smanjiti medicinske troškove.

Dobrobiti od obnovljivih izvora

Temeljita i brza tranzicija na obnovljivu energiju nije samo ekološka nužnost, to je ujedno i ekonomska revolucija koja će potaknuti inovacije u industriji, transportu i poljoprivredi i tehnološkom razvoju te tako stvoriti milijune novih radnih mjesta globalno. Prema procjenama, uporabom obnovljivih izvora otvorit će se 14 milijuna novih radnih mjesta. Vrijednost ulaganja u obnovljivu energiju u 2023. godini iznosila je 1,21 trilijun dolara, a od 2024. do 2030. predviđa se rast od 17,2 posto.

Obnovljivi izvori nalaze se svuda oko nas - Sunce, vjetar, voda, otpad i geotermalna energija emitiraju malo ili nimalo stakleničkih plinova ili onečišćivača u zrak. Prelazak na obnovljive izvore ključan je za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Jer, obnovljivi izvori proizvode električnu energiju bez ugljikova dioksida, primarnog stakleničkog plina.

Nasuprot tome, fosilna goriva glavni su proizvođači stakleničkih plinova i stoga su glavni uzročnici globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

Prilagodbe na klimatske promjene

Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet niza prijetnji (suše, poplave, požari, nevremena, oluje, klizišta, hladnoće, onečišćenja). Stoga je važno ubrzati i intenzivirati aktivnosti prilagodbe na klimatske promjene.

Smanjenje rizika od katastrofa u fokusu je rada Ravnateljstva civilne zaštite. Ravnateljstvo stoga kontinuirano surađuje sa stručnom i znanstvenom zajednicom kad je riječ o održivom razvoju te u svoj rad i aktivnosti aktivno uključuje prilagodbu klimatskim promjenama.

Tako je utjecaj klimatskih promjena na rizik od katastrofa dio Procjene rizika od katastrofa za RH, a aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama predviđene su Strategijom za upravljanje rizicima od katastrofa do 2030. godine, odnosno njezinim Akcijskim planom. Strategijom se definiraju prioritetna ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, te projekti za održiv razvoj u vrijednosti od 1,8 milijardi eura, što je veliki iskorak u području upravljanja rizicima od katastrofa, doprinos gospodarstvu, održivom razvoju i poboljšanju životnog standarda.

Klimatska neutralnost

Europska unija usvojila je niz zakona i politika koji se odnose na održivost i okoliš kojima se želi osigurati da Europa postane klimatski neutralna, smanji emisije stakleničkih plinova i očuva prirodna bogatstva i biološku raznolikost.

Europska unija donijela je Europski zeleni plan za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., kojim aktivno promiče kružno gospodarstvo i sudjeluje u različitim inicijativama za zaštitu okoliša i održivi razvoj.

UN je promovirao održivi razvoj nizom programa i inicijativa, a jedan od njih je i Agenda 2030 za održivi razvoj, koja uključuje 17 ciljeva održivog razvoja.

Svaki građanin ima mogućnosti, ali i obvezu, usmjeravati svoje aktivnosti k očuvanju ekosustava, čime ulaže i doprinosi održivosti našeg planeta.

Stranica