Prema podacima Copernicusa, službe Europske unije za praćenje klime i vremena, ova godina je bila u prosjeku 1,52 stupnja toplija od temperatura prije industrijalizacije, što je rezultiralo najtoplijim siječnjem u povijesti, topliji za čak 1,66 stupnjeva od prosječne siječanjske temperature u predindustrijsko doba.
Prema ciljevima Pariškog sporazuma globalno zatopljenje treba zadržati ispod 2°C, s ciljem da ostane ispod 1,5°C. Ostvarenje ovog cilja sve je izazovnije, a posljedice klimatskih promjena povećavaju rizike od katastrofa, koje su učestalije i intenzivnije, mijenjajući područja izloženosti, što je vidljivo kroz recentne događaje u Hrvatskoj, Europi i svijetu, što u znatnoj mjeri utječe na povećanje ranjivosti društva.
Europska agencija za okoliš u ožujku je upozorila kako je Europa kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu te da prijetnje potaknute klimatskim promjenama ugrožavaju njezinu energetsku i prehrambenu sigurnost, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijsku stabilnost i zdravlje ljudi. Mnoge od tih prijetnji već su dosegle razine koje mogu uzrokovati katastrofalne posljedice, ako se ne poduzmu hitne i odlučne mjere.
U Europi su najizraženije posljedice vezane uz povećani rizik od bujičnih poplava te češćih poplava i povećane erozije obalnog područja uslijed oluja i porasta razine mora, smanjenja ledenjačkog pokrova u planinskim područjima, smanjenog snježnog pokrivača, velikih gubitaka biljnih i životinjskih vrsta i smanjenja produktivnosti usjeva na jugu kontinenta.
Prema izvješću „Odgovor na učinke koje klimatske promjene imaju na ljudsko zdravlje u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode” Europske agencije za okoliš, klimatske promjene predstavljaju i sve veću prijetnju ljudskom zdravlju i dobrobiti. Poziva se na brzu provedbu postojećih zakonodavnih rješenja i uvođenje učinkovitih rješenja na svim razinama.
U tom smislu, Ravnateljstvo civilne zaštite koordiniralo je izradu ključnih dokumenata koji podupiru europska nastojanja za uvažavanjem utjecaja klime. To su Smjernice za izradu procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku te najnovija, ove godine usvojena, Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku. Uz Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine time je osigurana osnova za svako djelovanje na nacionalnoj, ali i na lokalnim, odnosno regionalnim razinama.
U Smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku propisana je obaveza izrade procjene utjecaja klimatskih promjena na identificirane prijetnje.
U zaključku najnovije Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku istaknuto kako je Hrvatska izložena mnogim prijetnjama poput šumskih požara, poplava, potresa, klizišta i suša, a jedan od najvećih utjecaja na razinu rizika imaju klimatske promjene. Kratkoročne posljedice klimatskih promjena očituju se u povećanju učestalosti i intenzitetu ekstremnih događaja, uzrokujući značajne štete i gubitke.
Svjetski podaci ukazuju kako se nakon katastrofe, uzrokovane hidro-meteorološkim prijetnjama povezanim s klimatskim promjenama, nacionalno gospodarstvo oporavlja do čak 20 godina.