I ove godine, 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda s ciljem podizanja svijesti o važnosti vode, kao i o više od 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi
Foto: DHMZ i MUP
Svake godine
UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov. Ove godine tema je
Voda za mir kojom se želi promovirati vodu kao sredstvo postizanja mira, ali i potencijalnog uzroka raznih sukoba. Više od tri milijarde ljudi u svijetu ovisi o vodi koja prelazi međudržavne granice, a samo 24 države imaju sporazume kojima se zajedničko korištenje regulira. Ujedinjeni narodi stoga pozivaju na jedinstvo oko dostupnosti vode te ističu da ona može biti sredstvo mira i stabilnosti.
Hrvatska ima najviše zaliha pitke vode po glavi stanovnika
Istraživanje
Eurostata iz 2019. godine pokazuje da Hrvatska ima najviše zaliha pitke vode po glavi stanovnika u EU-u (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), dok je UNESCO-ovo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku smjestilo među prvih pet u Europi i među 40-ak zemalja svijeta najbogatijih vodom.
Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i
Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa kontinuirano provode aktivnosti podizanja svijesti i poticanja pozitivnih promjena u ponašanju. Pri tome se rukovodimo konceptom održivosti u upravljanju rizicima od katastrofa te nastojimo pridonijeti postizanju općih ciljeva održivog razvoja. Ciljevima održivog razvoja, među ostalim, doprinosi i provedba Strategije upravljanja rizicima od katastrofa koju je izradila Hrvatska platforma u koordinaciji Ravnateljstva, a usvojena je u listopadu 2022. godine.
Ravnateljstvo provodi i niz projekata u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Upravo je podizanje svijesti o potrebi smanjenja rizika od katastrofa i održivog razvoja cilj projekta
Na putu do smanjenja rizika od katastrofa u sklopu kojeg je protekle godine organizirana kampanja
Usvojimo znanja da šteta bude manja. Projekt je bio financiran europskim sredstvima, s ciljem stvoriti zajednice otporne na utjecaje prirodnih prijetnji i klimatskih promjena i to kroz podizanje svijesti, edukaciju i jačanje kapaciteta nacionalnog sustava upravljanja rizicima od katastrofa. Posebna pažnja posvećena je razvoju komunikacijskih i edukativnih alata prilagođenih potrebama podizanja svijesti građana, dok je poseban naglasak na učenicima. U sklopu projekta nabavljeni su modeli prijetnji, među kojim i model poplave i model erozije. Ovim modelima se građanima prikazuje mogući negativan i destruktivan utjecaj vode, ali i mogućnosti upravljanja rizikom od poplava i erozija.
74 milijuna ljudi u svijetu prerano umire zbog nekvalitetne vode
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da godišnje, zbog bolesti povezanih s nekvalitetnom vodom, sanitarnim uvjetima i higijenom, umre gotovo milijun i pol ljudi. Za čak 74 milijuna, nekvalitetna voda i sanitarni uvjeti uzrok su prerane smrti.
Predviđanja
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj iz 2012. godine govorila su da će se globalna potražnja za vodom povećati za 55 posto do 2050. godine. Stoga se 2015. svijet obvezao na ispunjenje
Cilja održivog razvoja broj 6 (u okviru
Programa održivog razvoja do 2030.) koji utječe na rješavanje problema upravljanja vodom i osiguravanje primjerenih sanitarnih uvjeta svima. Nakon devet godina od postavljanja zadanih ciljeva ne postoji mnogo razloga za zadovoljstvo. Više od dvije milijarde ljudi, među njima i brojne škole, zdravstveni centri, farme i tvornice još uvijek nemaju osigurano elementarno ljudsko pravo na vodu i na primjerene sanitarne uvjete. Zato je na globalnoj razini, zajedničkim djelovanjem, potrebno osigurati ubrzanje promjena koje moraju biti dalekosežnije i sveobuhvatnije od ovih koje imamo trenutno. Kako bi se ubrzao napredak na nacionalnim razinama i postigli međunarodno dogovoreni ciljevi, dionici iz svih sektora i razina upravljanja moraju bolje surađivati.
S tim su ciljem Ujedinjeni narodi pokrenuli i globalnu kampanju,
Budi promjena, kojom potiču sve osobe da i same poduzmu određene mjere, odnosno da promijene način na koji koriste, konzumiraju i upravljaju vodom.
Svoj doprinos možete dati i vi, na
https://www.unwater.org/bethechange/
Štednja i smanjenje onečišćenja vode
U Europi i Sjevernoj Americi tri su najpopularnije grupe aktivnosti kojima se štedi i smanjuje onečišćenje vode:
- Štednja vode: kraće tuširanje, zatvaranje slavine dok se peru zubi, suđe i tijekom pripreme hrane.
- Prestanak zagađivanja: smanjenje bacanja ostataka hrane, ulja, lijekova i kemikalija u toalet ili odvode.
- Lokalno proizvedena hrana: kupovanje lokalne, sezonske hrane i korištenje proizvoda napravljenih uz manju potrošnju vode.
Stranica
