U Ženevi od 2. do 4. rujna traje 9. sastanak država članica Konvencije o kazetnom streljivu na kojem sudjeluje pomoćnik ministra dr. sc. Damir Trut
Pod presjedanjem Nj. E. Aliyar Lebbe Abdul Azeeza, veleposlanika i stalnog predstavnika Demokratske socijalističke republike Šri Lanke pri Uredu Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi, na 9. sastanku Konvencije o kazetnom streljivu (
Convention on Cluster Munitions – CCM) raspravljalo se o univerzalizaciji Konvencije, čišćenju i uništavanju kazetnog streljiva, edukaciji o smanjenju rizika te pomoći žrtvama. Ove godine na plenarnom 9. sastanku zemalja članica Konvencije aktivno sudjeluju pomoćnik ministra dr. sc. Damir Trut i predstavnica sektora za razminiranje u Ravnateljstvu civilne civilne zaštite MUP-a Tajana Čičak.
U svojim izjavama pomoćnik ministra se osvrnuo na organizacijske promjene u sustavu civilne zaštite, programe Republike Hrvatske u edukaciji i pomoći žrtvama, međunarodnoj suradnji te izvijestio o ispunjenim obvezama vezanim za uništenje postojećih zaliha kazetnog streljiva. Vezano uz obveze Republike Hrvatske na polju edukacije o smanjenju rizika izviješteno je o švicarsko - hrvatskom programu suradnje, odnosno dosadašnjim aktivnostima u okviru projekta „Razminiranje i socio-ekonomska integracija“ te istaknuto kako je prva faza navedenog projekta na samom završetku, dok je za drugu fazu pokrenut postupak javne nabave u cilju uspostave baze žrtava mina te njihovih potreba. Republika Hrvatska još uvijek ima 266.000 četvornih metara zagađenih kazetnim streljivom, no, utvrđeni rok za izvršenje obveze čišćenja navedenog područja (kolovoz 2020. godine) planiran je, ostvariv i dostižan. Nastavno na odredbe CCM u svezi pomoći žrtvama mina, na sastanku je izviješteno o visokoj razini pomoći koja se u Republici Hrvatskoj pruža kroz psihosocijalne interdisciplinarne centre koji su na raspolaganju u svih 20 županija i Gradu Zagrebu stradalnicima Domovinskog rata, povratnicima iz mirovnih misija, stradalim pirotehničarima i njihovim obiteljima.
Hrvatska delegacija izvijestila je o poduzetima aktivnostima u cilju promocije pridržavanja normama Konvencije, istaknuvši, između ostalog, održavanje 16. Međunarodnog simpozija „Protuminsko djelovanje 2019."
Na marginama 9. sastanka Konvencije o kazetnom streljivu održan je između ostalog i susret s predstavnicima Narodne Demokratske Republike Laos na temu prenošenja hrvatskih iskustava u primjeni koncepta koalicije država (country coalition) odnosno međunarodne suradnje u području uništavanja kazetnog streljiva. Na navedenom je sastanku dr. sc. Damir Trut predstavio hrvatska iskustva o Country Coalition conceptu, istaknuvši navedenu platformu kao učinkovitu suradnju među državama za potpuno rješavanje utjecaja kazetnog streljiva. U ime Republike Hrvatske i njezinog dosadašnjeg iskustva, dr. sc. Trut izložio je i konkretne primjere suradnje bazirane na navedenoj platformi, primjerice projekt „Prouminsko djelovanje nakon poplava – regionalna sinergija, razvoj tehnologije i jačanje kapaciteta“ kroz koji je pružena kadrovska i tehnička pomoć Bosni i Hercegovini s ciljem pregleda/snimanja poplavljenih minski sumnjivih pograničnih područja.
Konvencija o kazetnom streljivu (
Convention on Cluster Munitions – CCM) stupila je na snagu 1. kolovoza 2010. godine, trenutno ima 77 država stranaka, Republika Hrvatska ju je ratificirala 5. lipnja 2009. godine. Konvencija je zaključena na Dublinskoj konferenciji (19. do 30. svibnja 2008. godine) kojoj je prethodio tzv. Proces iz Osla. Riječ je o diplomatskom procesu u koji su bile uključene brojne države (one pogođene ovim oružjem kao i one koje ga posjeduju; razvijene zemlje i zemlje u razvoju), nevladine organizacije, UN i Međunarodni odbor Crvenog križa, a koji je za cilj imao stvoriti međunarodno obvezujući instrument koji će učinkovito apostrofirati goleme humanitarne probleme prouzročene kazetnim streljivom. Naime, kazetno streljivo je izrazito nediskriminatorno oružje koje tijekom operativne upotrebe ubija i sakati bez razlike, djeluje na vrlo širokom području i pritom ima visoku stopu neučinkovitosti. Drugim riječima, neeksplodirano kazetno streljivo korišteno tijekom vojnih operacija može desetljećima ostati u tlu i tako ugrožavati živote civila te sprječavati obnovu i razvoj nakon završetka sukoba.
Posebnost ove Konvencije je dvojaka – iznimno se velika pozornost posvećuje pravima žrtava kazetnog streljiva, u mjeri da je osoba/pojedinac/stradalnik zapravo središte Konvencije. Drugo, pri izradi, lobiranju i donošenju ove Konvencije više nego ikad prije ključnu su ulogu imale krovne međunarodne nevladine udruge koje se bave zaštitom žrtava mina (International Campaign to Ban Landmines - ICBL) i žrtava kazetnog streljiva (Cluster Munition Coalition - CMC). Konvencija kao takva uspostavlja primjerenu ravnotežu između humanitarnih i sigurnosnih pitanja, predstavlja značajan napredak na području međunarodnoga humanitarnog prava te se smatra najvažnijim sporazumom u kontekstu razoružanja nakon Ottawske konvencije.
Republika Hrvatska je pružila znatan doprinos u izradi Konvencije, posebno što se tiče odredbi o pomoći žrtvama kazetnog streljiva. Prva pregledna konferencija Konvencije o kazetnom streljivu održana je u Dubrovniku od 7. do 11. rujna 2015. i okupila je preko 400 predstavnika iz 80 država, Ujedinjenih naroda, Europske unije i brojnih nevladinih organizacija. Na Konferenciji je usvojena Dubrovačka deklaracija, najvažniji politički dokument kojim je izražena apsolutna osuda upotrebe kazetnog streljiva.
Stranica
