Svjetski dan zaštite okoliša kroz prizmu smanjenja rizika od katastrofa

Svjetski dan zaštite okoliša, obilježava se svake godine 5. lipnja od 1972. godine kada je u Stockholmu održana konferencija Ujedinjenih naroda tijekom koje je prihvaćen program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Ovogodišnja tema je Borba protiv onečišćenja zraka.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na 13 smrtnih slučajeva svake minute uzrokovanih onečišćenjem zraka. Drugim riječima svake godine prerano umire oko 7 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno stanovništvo dvije Hrvatske. Izvješće o globalnoj procjeni smanjenja rizika od katastrofa 2019 (GAR 2019), Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, ukazuje kako se prijetnje poput onečišćenja zraka, bolesti, potresa, suše i klimatskih promjena međusobno povezuju i hrane jedni drugima kako bi pojačale negativni utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. „Ljudi i njihova imovina diljem svijeta izloženi su rastućoj mješavini prijetnji i rizika, na mjestima i u mjeri u kojoj do sada nisu zabilježeni. Toplinski valovi u kombinaciji sa sušom mogu izazvati snažne požare uzrokujući visoku razinu onečišćenja zraka uslijed spaljivanja šuma i ispaštanjem opasnih kemikalija (dioksina) nastalih spaljivanjem plastike, kao i onečišćenja vodotoka, mora i onečišćenje izvora pitke vode te povećanje dima nastalih uslijed korištenja retardanata. Ovakva kompleksna povezanost različitih prirodnih prijetnji s ljudskom djelatnošću savršeni je recept za savršenu oluju. (GAR 2019). Osim što je reaktivno djelovanje iznimno skupno, predstavlja značaju prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu, te ukoliko istinski želimo sigurnu budućnost za slijedeće generacije, jedini ispravni put je odbacivanje reaktivnog djelovanja te jači razvoj smanjenja rizika od katastrofa.

Katastrofe u urbanim područjima uzrokuju tehnološke nesreće
Prirodne prijetnje mogu oštetiti i uništiti proizvodne pogone, cjevovode, spremnike za skladištenje i opremu za obradu što rezultira ispuštanjem opasnih tvari. Najnoviji primjer bio je nuklearna katastrofa 2011. u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu, gdje je 15-metarski tsunami, uzrokovan snažnim potresom, uništio postrojenje za hlađenje triju reaktora Fukushima Daiichi.

Katastrofe pospješuju ispuštanje opasnih tvari
Kada se boje, otapala i druge kemikalije pohranjene u kućanstvima ili gorivo pohranjeno u industrijskim spremnicima zapali, posljedice zahvaćaju velike površine i broj ljudi. U 2015. godini, postupci spaljivanja korova, indonezijskim otocima Sumatra i Kalimantan, pokrenuli su šumske požare koji su se brzo širili tijekom sušne sezone. Otrovna izmaglica prostirala se cijelom regijom, uzrokujući dugotrajno onečišćenje zraka nekoliko zemalja jugoistočne Azije.

Povećano oslobađanje onečišćujućih tvari uslijed pojave prirodnih prijetnji
Onečišćujuće tvari obično se ispuštaju u okoliš kroz cikluse koji teku između zraka, zemlje i vode, sve dok se ne zarobe u jezerskim ili dubokim oceanskim sedimentima. Međutim, požari, poplave vulkanske erupcije, tsunamiji ili potresi mogu iznenada i u velikim količinama osloboditi te elemente. Geotermalna aktivnost, na primjer, može uzrokovati oslobađanje metil-žive - visoko toksični oblik žive u vodenim sredinama - u zrak. Metil živa je 50 puta otrovnija od žive te udisanje para uzrokuje probleme u živčanom, probavnom i imunološkom sustav, utječe na pluća i bubrege te može biti smrtonosni.

Plodno tlo za mikrobe i plijesan u zraku
Voda zaostala nakon poplava puna je mikroba. Isušivanjem i povlačenjem vode bakterije zaostale u suhom sedimentu i mogu dospjeti u respiratorni sustav i uzrokovati bolesti pluća. Onečišćujuće tvari i mikroorganizmi koji su zaostali nakon poplave također predstavljaju opasnost za zdravlje. Grinjama, mikroorganizmima, plijesni i žoharima odgovaraju uvjeti u vlažnim zgradama i namještaju, te pogoršavaju astmu, alergije, šištanje, kašalj i preosjetljivi pneumonitis. Prašina koja je nastala uslijed potresa u dolini San Fernando 1994. godine uzrokovala je epidemiju plućnih bolesti. Gljivice koje su se nalazile u prašini uzrokovale su 203 oboljenja i tri smrtna slučaja.
 
Prevedeno i prilagođeno:
https://www.unenvironment.org/news-and-stories/story/five-ways-which-disasters-worsen-air-pollution

Stranica