U okviru slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije u Ljubljani je 12. i 13. listopada 2021. održan 47. sastanak glavnih direktora za civilnu zaštitu Europske unije, zemalja Europskog gospodarskog prostora i zemalja kandidatkinja
Ključne teme sastanka bile su jačanje suradnje u području civilne zaštite s državama Zapadnog Balkana, s naglaskom na regionalnu otpornost, izrada scenarija i planiranje u upravljanju katastrofama, kao i daljnji razvoj rescEU kapaciteta.
Glavni prioritet suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana je provedba regionalnog programa Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) III, s ciljem jačanja nacionalnih i regionalnih kapaciteta, priprema sustava civilne zaštite zemalja za članstvo u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.
Ravnatelj Trut naglasio je kako je suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana na području civilne zaštite strateški prioritet Republike Hrvatske, ne samo kroz bilateralne odnose, već i kroz sudjelovanje u regionalnoj Inicijativi za spremnost i prevenciju u katastrofama za jugoistočnu Europu (Disaster Preparedness and Prevention Initiative for South East Europe – DPPI), ali i kroz EU projekte.
„Upravo je pred završetkom projekt „Izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za Mehanizam civilne zaštite Europske unije”, kojeg provodi Ravnateljstvo civilne zaštite MUP. Stručnjaci Ravnateljstva su kroz brojne radionice, edukacije i vježbe, pružili ekspertizu s primarnim ciljem smanjiti osjetljivost i povećati otpornost na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe na svim razinama u BIH, kao jedan od ključnih pretpostavki za ulazak BiH u Mehanizam Unije za CZ. – izjavio je ravnatelj Trut, naglasivši kako smatra da je to ispravan put za budućnost, jer se samo daljnjim jačanjem kapaciteta i sposobnosti, kroz projekte i ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, može postići otpornost zemalja Zapadnog Balkana na prijetnje.
U skladu s temeljnim ciljem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu – poboljšanje učinkovitosti sustava za sprečavanje, pripremu i odgovor na prirodne i tehničko – tehnološke katastrofe unutar i izvan EU-a, Europska komisija je, pozivajući se i na rezultate nacionalnih procjena rizika, identificirala niz katastrofa, kao temelj za izradu raznih scenarija, čija razrada će se bazirati na naučenim lekcijama i utjecaju klimatskih promjena na rizik od katastrofa.
Referirajući se na tu temu, ravnatelj Trut je izjavio kako je nužno izraditi scenerije temeljene na realnim situacijama i informacijama, koje mogu pomoći državama članicama otkriti nedostatke u prevenciji i propravnosti, što je ključno za postizanje otpornosti na katastrofe.
Na sastanku se raspravljalo i o razvoju novih rescEU kapaciteta, koje čine medicinski kapaciteti za izvanredne situacije, KBRN kapaciteti, kapaciteti za smještaj te transport i logistika. Ravnatelj Trut je izjavio kako Republika Hrvatska podupire razvoj rescEU kapaciteta, u kojima, svojim sposobnosima i kapacitetima, može dati i svoj doprinos. „
S tim ciljem iskazujemo interes za domaćinstvom medicinskih zaliha, kao i KBRN kapaciteta, zbog čega je Republika Hrvatska prijavila dva projekta na natječaj za dobivanje financijske potpore u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.“ - rekao je ravnatelj Trut, istaknuvši kako bi se time Hrvatska aktivno uključila u stvaranje zajedničke europske pričuve za hitne situacije.
Na kraju sastanka francuska delegacija predstavila je svoj radni program za predsjedanje Vijećem Europske Unije narednih 6 mjeseci te najavila 48. sastanak generalnih direktora na proljeće iduće godine.
Na margini sastanka ravnatelj Trut i direktor slovenske Uprave za zaštitu i spašavanje Darko But održali su bilateralni sastanak na kojem su razgovarali o dosadašnjoj i unapređenju buduće suradnje Hrvatske i Slovenije na području upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj, ali posebice na lokalnoj razini, s obzirom na izloženost istim prijetanjama, prvenstveno poplavama. Iskazano je obostrano zadovoljstvo kvalitetom dosadašnje suradnje kroz razne edukacije, radionice i terenske vježbe, kojima se podiže sposobnost operativnih snaga za odgovor na krize, ali i razmjenjuju iskustva na području preventive i smanjenja rizika od katastrofa. Obje strane zaključile su da najviše prostora za daljnju suradnju ima kroz projekte Europske unije, posebno kroz program prekogranične suradnje INTERREG.
Stranica
