Od 24. do 27. svibnja održava se 24. sastanak nacionalnih direktora za protuminsko djelovanje i UN savjetnike
Foto: MUP
Sastanci se održavaju kako bi predstavnici vlada, UN-ova zajednica i civilno društvo razgovarali o novim izazovima s ciljem razmjene dobre prakse i stečenih znanja. Teme koje će na ovogodišnjem sastanku biti raspravljene su financiranje protuminskog djelovanja u vrijeme oskudice, angažman u zajednici, lokaliziranje protuminskog djelovanja; razvoj kapaciteta, uključivanje, raznolikost i rasna pravednost, istraživanje inovativnih pristupa i rješenja s kojima se danas suočava sektor protuminskog djelovanja.
Nastavno na određene teme sastanka, ocijenjeno je kako je s hrvatske strane korisno raspraviti i podijeliti iskustva o financiranju u vrijeme kada se pretpostavlja preusmjeravanje vladinih, nevladinih ili donatorskih financijskih proračuna na financiranje neočekivanih aktivnosti suzbijanja zdravstvenih i gospodarskih ugroza uzrokovanih pandemijom.
Stoga je pomoćnik ministra dr.sc. Damir Trut stručni skup informirao o hrvatskim modelima financiranja poslova protuminskog djelovanja u vrijeme oskudice. „U Hrvatskoj smo se nažalost uz pandemiju suočili i s razornim potresima čije se posljedice još uvijek utvrđuju. Ipak sa zadovoljstvom, izvještavam kako je snažna politička volja hrvatske Vlade za rješavanjem minskog problema zadržana i u vrijeme iznimnih, nepredviđenih rashoda države. U 2020. godini sredstva državnog proračuna namijenjena razminiranju smanjena su za nešto manje od 2 milijuna EUR-a odnosno za samo 3,5 %, dok su sredstva planirana u 2021. godini umanjena za samo 6% u odnosu na sredstva osigurana i utrošena u 2020. godini. Pri tome se posebno ističe kako je u 2020. godini tekući financijski plan za poslove razminiranja i s njima povezane poslove iznosio nešto više od 55,6 milijuna EUR-a što je najveći financijski proračun od početka protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj.“
„Republika Hrvatska za sada, unatoč borbi s pandemijom i posljedicama potresa, neznatno smanjuje sredstva za razminiranje te prati utvrđenu dinamiku isključenja područja iz minski sumnjivih, sukladno preuzetim međunarodnim obvezama te nacionalnoj strategiji“ – dodatno je naglasio Trut.
„Prvenstveno zahvaljujući razvijenom i prije svega formaliziranom sustavu, Republika Hrvatska ne umanjuje svoj financijski angažman ni u ostalim aktivnostima protuminskog djelovanja, posebice zakonom utvrđenim pravima minskih žrtava ili članovima obitelji poginulih minskih žrtava, kao ni na polju uspostavljenog sustava edukacije o minskoj opasnosti koje je također formalizirano kao područje djelovanja ustrojstvenih jedinica Ravnateljstva civilne zaštite sa stalno zaposlenim javnim službenicima koji edukaciju provode“ – istaknuo je Trut.
Naglašeno je, također, kako postoji težnja ka još dinamičnijem rješenju minskog problema Republike Hrvatske, no već duži niz godina, istaknuto je, Hrvatska kontinuirano ispunjava godišnje planove svog protuminskog djelovanja, zahvaljujući stalnim i stabilnim izvorima financiranja. Protuminsko djelovanje u Republici Hrvatskoj s najvećim se udjelom financira sredstvima državnog proračuna na poziciji Ministarstva unutarnjih poslova te kroz operativne programe Europske unije uz 85%nu bespovratnost sredstava. Treći, stalni izvor sredstava za razminiranje su sredstva Ministarstva poljoprivrede, što je formalizirano podzakonskim aktom, pri čemu je utvrđeno da se čak 30% prikupljene tzv. naknade za korištenje šuma izdvaja za razminiranje šuma i šumskog zemljišta.
Pomoćnik ministra zaključio je kako se stabilnost izvora financiranja protuminskog djelovanja u Hrvatskoj temelji na političkoj volji, visokom udjelu vlastitih sredstava, izvanrednoj međuresornoj suradnji te iznimnom doprinosu Europske unije, koji je u godinama nakon pristupanja dosegao i 40% udjela u godišnjem proračuna za protuminsko djelovanje.
Stranica
