Na 2. Preglednoj konferenciji o kazetnom streljivu pomoćnik ministra dr.sc. Damir Trut državama članicama podnio je izjavu o usklađenosti s člankom 4. Konvencije, s kojom je formalno potvrđeno izvršenje obveze čišćenja i uništavanja ostataka kazetnog streljiva koje se nalazilo na područjima Republike Hrvatske koja su utvrđena kao kontaminirana
FOTO: MUP
Ratifikacijom Konvencije o kazetnom streljivu i njenim stupanjem na snagu 2010. godine, Republika Hrvatska odlučno je postavila izazove pronalaska metoda utvrđivanja državnog prostora kontaminiranog kazetnim streljivom te načina uklanjanja odnosno uništavanja ostataka kazetnog streljiva, kao posljedicu ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata u kojima je agresorska strana koristila zračne kazetne bombe i rakete „Orkan“ u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Izjavom je posebno naglašeno kako Republika Hrvatska nije proizvodila kazetno streljivo, nikada ga nije uvozila te kako isto nije u operativnoj upotrebi Oružanih snaga i kao takvo ne postoji u vojno-sigurnosnoj doktrini razvoja hrvatskih Oružanih snaga.
Podsjetimo, plan uništavanja zaliha kazetnog streljiva Republika Hrvatska je, uz operativne aktivnosti Ministarstva obrane dovršila 2018. godine, a ispunjenje obveze čišćenja nastavljeno je na području koje je definirano na području osam županija i 28 gradova Republike Hrvatske u utvrđenoj veličini 5,3 km
2.
„
Ispunjenjem obveza utvrđenih člankom 3. i člankom 4. Konvencije, Republika Hrvatska, naglašeno je u izjavi, ostaje i dalje odlučna održati snažnu privrženost Konvenciji i njenom promicanju. Posebice će se osnaživati i razvijati briga o žrtvama kazetnog streljiva te članovima obitelji smrtno stradalih. Kako dosadašnje, tako će i buduće aktivnosti na tom polju biti prilagođene dobi i rodu stradalih te će uključivati sveobuhvatna obličja skrbi, rehabilitacije i podrške kao i društvene i gospodarske uključenosti“ - naglasio je Trut. Republika Hrvatska ostaje spremna dijeliti svoja stečena znanja i iskustva kroz razmjenu ostvarenih tehničko-tehnoloških rješenja, tečajeve, osposobljavanje i certificiranja stručnjaka, pomoć pri pronalasku zakonskih odnosno provedbenih pravila, certificiranje opreme za rad, kao i sva ostala iskustva koja su polučila izvršenje obveza preuzetih Konvencijom.
„Izuzetno zadovoljstvo pronalazimo u činjenici da je Republika Hrvatska u razdoblju od Prve pregledne konferencije Konvencije o kazetnom streljivu, održane u Dubrovniku 2015. godine, prateći Dubrovački akcijski plan, u cijelosti izvršila obveze prema člancima 3. i 4. Konvencije o kazetnom streljivu, te da je ispunjenju ostalih preuzetih obveza duboko posvećena“, istaknuo je Trut.
Izjavu o aktivnostima pomoći žrtvama kazetnog streljiva na Konferenciji je podnijela Tajana Čičak, službenica Hrvatskog centra za razminiranje, u bitnom istaknuvši kako se iste u Republici Hrvatskoj kontinuirano provode i nastavit će se provoditi kroz definirane i uspostavljene ključne oblike pomoći u čijoj provedbi sudjeluje državni i civilni sektor Republike Hrvatske kroz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa. Kao specifična, navedena su recentna djelovanja provođenja projekta „Razminiranje i društveno gospodarska reintegracija“, konkretno, provođenje sveobuhvatne ankete žrtava i članova njihovih obitelji čiji će rezultati poslužiti razvoju programa za psihosocijalno osnaživanje i pokretanje inicijativa za poboljšanje uvjeta života žrtava i članova njihovih obitelji. Kao i na 18. sastanku država članica Ottawske konvencije, izvješteno je o donošenju Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji će, u sažetom, pravnu sigurnost koja je pružena hrvatskim braniteljima pružiti i civilnim stradalnicima, između ostalih i preživjelim žrtvama eksplozivnih ostataka rata kao i obiteljima poginulih.
Na marginama 2. Pregledne konferencije CCM, u svjetlu obilježavanja 10. godišnjice Procesa iz Osla i hrvatskog postignuća u svezi dovršenosti obveza prema članku 4., u organizaciji Norwegian Peple's Aid (NPA) održan je
side event „
Celebrating Successes and Learning Lessons from CCM Article 4 Completion“. Na navedenom je mrežnom sastanku s prezentacijom o hrvatskim iskustvima i postignućima sudjelovao Davor Laura, voditelj službe u Hrvatskom centru za razminiranje, predstavivši hrvatske okvire izvršenja obveza preuzetih Konvencijom te naglasivši spremnost stečena znanja prenositi zemljama članicama s problemom onečišćenja kazetnim streljivom.
Drugi dio Konferencije planira se, u obliku hibridnog događaja, održati početkom veljače 2021. godine.
Stranica
