Vježbe predstavljaju najsloženiji i najučinkovitiji oblik provjere osposobljenosti, opremljenosti, planskih dokumenata i djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite. Provode se u uvjetima simuliranih prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća. Glavne smjernice i ciljevi organiziranja i izvođenja vježbi civilne zaštite obuhvaćaju uvježbavanje i provjeravanje pripravnosti i operativnog djelovanja snaga civilne zaštite i ostalih subjekata, kao i analizu na temelju koje se utvrđuju nedostaci i slabosti u sustavu te daju preporuke za poboljšanje programa osposobljavanja, dopunjavanje procjena i planova zaštite i spašavanja, standardnih operativnih postupaka i slično. Vježbama se ispituju reakcije javnosti i medija na događaje i djelovanje sustava civilne zaštite, kao i sklopljeni međunarodni sporazumi s drugim državama u dijelu pružanja i primanja pomoći u slučaju nesreća i katastrofa. Vježbama se također provjeravaju predložene mjere i rješenja u procjenama i planovima zaštite i spašvanja, procedure rukovođenja operativnim snagama u okolnostima velikih nesreća i katastrofa, kao i pripravnost tih snaga. Nadalje, one imaju funkciju ojačavanja suradnje i koordinacije između svih uključenih subjekata - središnjih i drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave i operativnih snaga.
Prema razini organiziranja razlikujemo međunarodne vježbe, odnosno one koje se provode u Republici Hrvatskoj uz sudjelovanje operativnih snaga civilne zaštite iz drugih zemalja i međunarodnih organizacija te vježbe koje se održavaju u inozemstvu uz sudjelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske.
Državne vježbe planira, organizira i provodi državna razina sustava civilne zaštite i u takvim vježbama mogu sudjelovati sve razine sustava civilne zaštite. Vježbe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su one koje samostalno planiraju, organiziraju i provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i vježbe uz sudjelovanje područnog ureda središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite i u kojima mogu sudjelovati sve razine sustava civilne zaštite.
Prema ciljevima i angažiranim sudionicima razlikujemo terenske, stožerno-zapovjedne, simulacijsko-komunikacijske i pokazne vježbe.
Kod terenskih vježbi angažira se sustav civilne zaštite, a njihovo trajanje je ograničeno na određeni vremenski period ili se izvode u realnom vremenu. Provode se na užem ili širem području u cilju provjere provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na određenoj razini ustrojavanja, odnosno cjelokupnog sustava civilne zaštite na razini Republike Hrvatske. Provode se uz sudjelovanje sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. Vježbom se provjerava postupanje u određenim segmentima djelovanja u velikim nesrećama i katastrofama, testiraju se procedure i planovi, suradnja i koordinacija između sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. Vježbama se može staviti naglasak na provedbu određenih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite.
Stožerno-zapovjedne vježbe su namijenjene za rukovoditelje i druge odgovorne osobe koje sudjeluju u upravljanju sustavom civilne zaštite. Vježbama se provjeravaju rješenja iz planova djelovanja sustava civilne zaštite uz informatičku podršku i korištenje zemljopisno-obavijesnog sustava.
Simulacijsko-komunikacijske vježbe su namijenjene za provjeru i uvježbavanje komunikacijskih procedura unutar sustava civilne zaštite.
Pokazne vježbe su namijenjene za prezentaciju pripravnosti i reagiranja sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite u kraćem vremenskom periodu. pokaznim vježbama se prezentira provedba mjera i aktivnosti civilne zaštite.
Poseban naglasak svakog modernog sustava civilne zaštite treba biti na osposobljavanju te je potrebno redovito provoditi vježbe, kako bi se svi sudionici koji sudjeluju u sustavu civilne zaštite upoznali s aktualnim planovima i standardnim operativnim postupcima te kako bi se postigla maksimalna razina pripravnosti s ciljem pružanja efikasne potpore ugroženom stanovništvu.
